Od početka pandemije znanstvena zajednica vodi bitku na dvije fronte - bore se i protiv virusa, i protiv brojnih dezinformacija koje se o njemu šire. O koronavirusu i cjepivu stvorene su brojne teorije urote, a one se najčešće i najbrže šire putem društvenih mreža.
I dok se koronavirus nezaustavljivo širi, gotovo jednakom brzinom šire se i teorije urote.
- Od podrijetla samog virusa do namjere iza širenja virusa, da postoje vlade ili pojedinci ili milijarderi kojima je u interesu da se pandemija širi, do toga da neki uopće ne vjeruju da virus postoji, navodi dr.sc. Igor Mikloušić, psiholog s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar.
Jedna od njihovih posljedica je slaba procijepljenost, pa se znanstvenici - osim protiv virusa bore i protiv lažnih vijesti.
- Misinformacije, loše informacije, oblikuju i pomažu u razvitku onog straha koji ljude sprječava da se dođu cijepiti, kaže prof. dr. sc. Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar".
Zato građane pozivaju da se educiraju isključivo iz provjerenih izvora.
- Čitati stranice svjetske zdravstvene organizacije, Europskog centra za kontrolu bolesti i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo - tu su relevantne informacije, upozorava Ivana Pavić Šimetin, dr. med., zamjenica ravnatelja HZJZ-a.
No u digitalnom svijetu "bombardirani" smo informacijama, a one lažne, upozorava sociolog Krolo, šire se sedam puta brže.
- Dok vi tu informaciju podvrgnete nekoj provjeri ona je već napravila popriličnu štetu. I s tim ono što je problem što se ostavlja na korisnicima, na društvenim mrežama da onda te informacije u jednoj takvoj količini koja se proizvodi, da oni pokušavaju razabrati što je dobro, a što nije, ističe dr. sc. Krešimir Krolo, Odjel za sociologiju Sveučilišta u Zadru.
Svjesni su toga i u Facebooku. U rujnu su tako objavili da su do sada uklonili 20 milijuna tekstova s lažnim sadržajem o virusu i cjepivima. No nemoguće ih je sve filtrirati pa struka poziva na odgovornost.
- Imamo pravo dužnost i obvezi govoriti o posvemašnoj neodgovornosti sudionika u komuniciranju na društvenim mrežama kad je u pitanju pandemija. Mislim da je krajnje vrijeme da se ta riječ koju podcrtavam vrati na scenu - odgovornost za javno izgovorenu riječ, naglašava dr. sc. Zdravko Kedžo, profesor komunikologije na Sveučilištu u Dubrovniku.
Istraživanja pokazuju da su građani koji se informiraju putem društvenih mreža skloniji vjerovati u teorije urote.
- Problem u tome je: jednom kada smo mi se na neki način zarazili s tim teorijama zavjera imamo manje povjerenja u institucije i sve što od institucija kasnije dolazi da nas potakne da se, primjerice cijepimo, više ne pada na plodno tlo, rekao je Mikloušić.
A trebalo bi, posebice u vrijeme kada iz dana u dana obaramo rekorde u broju zaraženih.
