Kod nekih pacijenata koji obole od covida simptomi bolesti mogu potrajati mjesecima nakon početne infekcije. Novi dokazi sugeriraju da bi to moglo biti posljedica toga što virus čini značajne promjene u krvi ljudi, što rezultira trajnim promjenama krvnih stanica koje su još uvijek očite nekoliko mjeseci nakon dijagnoze infekcije, piše N1.
“Uspjeli smo otkriti jasne i dugotrajne promjene na stanicama, i tijekom akutne infekcije, pa čak i nakon nje”, objašnjava biofizičar Jochen Guck s Instituta Max Planck u Njemačkoj.
U novoj studiji, Guck je s kolegama istraživača analizirao krv pacijenata koristeći sustav nazvan RT-DC koji može brzo analizirati stotine krvnih stanica u sekundi i pri tome detektirati postoje li neke abnormalne promjene u veličini i strukturi. Ovaj sustav pomaže otkriti kako koronavirus utječe na krv i to na razini stanice.
“Iako patologija još nije u potpunosti shvaćena, hiperupalni odgovor i poremećaji koagulacije koji dovode do zagušenja mikrožilnih krvnih žila smatraju se ključnim pokretačima još uvijek povećanog broja preminulih”, pišu u svom radu istraživači, koje je vodila autorica studije Markéta Kubánková.
“Do sada se nije smatralo da fizičke promjene krvnih stanica igraju važnu ulogu kada je riječ o vaskularnoj okluziji i oštećenjima organa koje uzrokuje covid-19”, dodaju istraživači.
Studija je obuhvatila 55 pacijenata. Njih 17 imalo je teški oblik bolesti, a polovina njih kasnije je preminulo. U studiju je bilo uključeno i 14 pacijenata koji su se oporavili od covida te 24 zdrava pojedinca. Analizirano je više od četiri milijuna krvnih stanica, a rezultati su pokazali da je veličina crvenih krvnih stanica (eritrocita) kod covid pacijenata bila znatno drugačija. Uočeni su i znakovi ukočenosti u fizičkoj strukturi stanica, pokazujući manje deformabilnosti, što bi moglo utjecati na njihovu sposobnost isporuke kisika kroz tijelo, prenosi Science alert.
“Fizička svojstva eritrocita presudna su za mikrocirkulacijski protok i kao takve, ove promjene mogu oslabiti cirkulaciju i pospješiti hipoksemiju”, objašnjavaju istraživači.
“Učinak bi se mogao zadržati kod oboljelih dugo nakon što infekcija više nije aktivna, a otkrili smo da u oporavljenih bolesnika promjene fenotipa nisu bile toliko izražene, ali su i dalje prisutne.”
Kod bijelih krvnih stanica (limfocita) uočena je manja ukočenost u covid pacijenata, dok su kod njih monociti bili znatno veći nego kod sudionika iz kontrolne grupe. U međuvremenu, neutrofili, druga vrsta bijelih krvnih stanica, pokazali su brojne promjene u bolesnika s covidom. Uočene su promjene u veličini te neke veće deformacije.
“Iako su se neke od tih promjena vratile do normalnih vrijednosti nakon hospitalizacije, druge su ustrajale mjesecima nakon otpuštanja iz bolnice, što je dokaz dugoročnog učinka covida-19 na tijelo”, pišu istraživači.
“Pretpostavljamo da bi uočene promjene mogle nastati uslijed citoskeletnih promjena imunoloških stanica. Mehanička svojstva stanica mogu biti izravno povezana s citoskeletom, važnom potpornom strukturom koja također određuje staničnu funkciju”, navode dalje.
Još uvijek nije posve jasno kako promjene u krvnim stanicama izazivaju simptome bolesti, a ponekad uzrokuju i smrt. Studija pojašnjava koliko virus napada tijelo te zašto neke osobe mogu imati simptome bolesti i mjesecima nakon dijagnoze.
