Nakon rezidbe stabala maslina ostaju, ovisno o intenzitetu rezidbe, veće ili manje količine organskog materijala, grana, grančica i listova. Procjenjuje se da je količina ostataka od rezidbe oko 25 kg po stablu masline, odnosno po 1 ha (razmak sadnje 6 x 6, broj stabala 277) ostaje oko 7 tona rezidbenih ostataka od čega oko 23 % otpada na drvo, 50 % na grane i 27 % na listove.
Visoko vrijedan materijal
Ovi ostaci, na žalost, vrlo se često spaljuju iako se mogu iskoristiti kao organsko gnojivo, obnovljivi izvor energije ili za ishranu stoke. Spaliti je potrebno jedino ostatke od stabala na kojima su uočeni simptomi bolesti, odnosno prisutnost patogena.
Drvo masline je visoko vrijedan materijal za izradu predmeta i namještaja te se i na ovakav način može oplemeniti te pronaći svoju primjenu.
Ostaci od rezidbe zdravih stabala, na kojima nisu uočljivi nikakvi simptomi bolesti, mogu se usitniti te koristiti kao organski pokrov (malč) u masliniku ili kompostirati te vratiti u maslinik kao vrijedno organsko gnojivo.
Prilikom malčiranja i kompostiranja drvenastih dijelova biljke potrebno je voditi računa o brzini njihove razgradnje te pojavi tzv. dušične depresije. Naime ukoliko usitnjene ostatke drvenastih dijelova kompostiramo ili unesemo u tlo, mikroorganizmi koji ih razgrađuju koriste veće količine dušika (N) za svoj rast i razvoj te dolazi do smanjenja udjela dušika u tlu što uzrokuje manjak (deficit) dušika u tkivu masline te sporiju razgradnju drvenastog organskog materijala.
Stoga je, ukoliko se na ovakav način postupa s ostacima od rezidbe maslina, korisno u proljeće provesti gnojidbu dušikom kako bi se potaknula mikrobiološka aktivnost u tlu, ubrzala razgradnja drvenastog organskog materijala i spriječio nedostatak dušika u stablima maslina.
Obnovljivi izvori energije
U današnje vrijeme kada jača ekološka osviještenost, a cijene energenata rastu obnovljivi izvori energije predstavljaju alternativu dosad korištenim izvorima energije. Drvenasti ostaci od rezidbe, grane i grančice vrijedno su biogorivo kojem se gornja ogrjevna vrijednost kreće od 16,7 do 19,8 MJ/kg, dok donja ogrjevna vrijednost iznosi 16,55 MJ/kg.
Veće grane masline mogu se koristiti kao ogrjevno drvo, a usitnjene grane i grančice se mogu koristiti za proizvodnju peleta. Pelet od masline ima donju ogrjevnu vrijednost 16,83 MJ/kg, a izgaranjem ostaje 2,5 % pepela.
Grane tanje od oko 3 mm i listovi mogu se koristiti u ishrani preživača, posebice grančice i listovi iz ekološke maslinarske proizvodnje. U znanstvenim istraživanjima utvrđena je viša hranidbena vrijednost svježih u odnosu na suhe listove maslina.
Probavljivost lišća masline je niska i smanjuje se sušenjem listova, dok se može povećati tretmanima amonijakom ili miješanjem s ječmom. Ukoliko su stabla maslina tretirana bakrenim sredstvima, ishrana ostacima od rezidbe može dovesti do poremećaja funkcije jetre kod goveda.
Koji način gospodarenja i daljnjeg iskorištavanja ovih vrijednih nusproizvoda maslinarske proizvodnje odabrati ovisi o zdravstvenom stanju stabala maslina, potrebama i zahtjevima tržišta te raspoloživim količinama.
