Grad Split prošlu je godinu zaključio s manjkom, pokazuju financijski izvještaji objavljeni na službenim stranicama Grada. Iz bilješki uz financijske izvještaje vidljivo je da su prihodi rasli, ali osjetno sporije od rashoda, pa je 2025. završena s manjkom prihoda poslovanja od 22,18 milijuna eura, dok ukupni manjak prihoda i primitaka iznosi 24,82 milijuna eura.
Prema službenim podacima, Grad je u 2025. ostvario 198,2 milijuna eura prihoda poslovanja, što je sedam posto više nego godinu ranije. Istodobno su rashodi poslovanja porasli na 220,39 milijuna eura, odnosno za 30,7 posto. Upravo je taj raskorak doveo do minusa u redovnom poslovanju.
Investicije i zaduživanje dodatno opteretili financije
U istim dokumentima vidljivo je i da su prihodi od prodaje nefinancijske imovine iznosili 2,39 milijuna eura, dok su rashodi za nabavu nefinancijske imovine narasli na 53,95 milijuna eura. To pokazuje snažan investicijski ciklus, ali i dodatni pritisak na gradske financije.
S druge strane, primici od financijske imovine i zaduživanja skočili su na 85,86 milijuna eura. U bilješkama se navodi i da je dio obveza povezan s kratkoročnim kreditom putem dopuštenog prekoračenja po žiro računu, dok se ostatak odnosi na povrat glavnice dugoročnog kredita. Rast prihoda Grad najvećim dijelom povezuje s porezom na dohodak, koji je porastao s 111,4 na 131,45 milijuna eura. U obrazloženju se navodi kako su rasle sve skupine tih prihoda, što upućuje na veće plaće, dobit te prihode od imovine i kapitala.
Rasle subvencije i kapitalne pomoći
No rasli su i pojedini veliki rashodi. Subvencije trgovačkim društvima u javnom sektoru dosegnule su 14,29 milijuna eura, a kapitalne pomoći gotovo su udvostručene i iznosile su 23,45 milijuna eura. U bilješkama se navodi da su subvencije dane Prometu, HNK Hajduku i KK Splitu, dok su kapitalne pomoći išle Prometu i Žnjanu.
Velik dio kapitalnih ulaganja odnosi se na izgradnju dječjih vrtića Kila i Pujanke, ulaganja u garaže na Ravnim Njivama, Sućidru i Trsteniku te dodatna ulaganja u uređenje TPS-a Dračevac i Osnovne škole Stobreč.
Na kraju godine Grad je iskazao 6,04 milijuna eura dospjelih obveza i 98,95 milijuna eura nedospjelih obveza. U bilješkama se navodi da su dospjele obveze većim dijelom vezane uz račune fakturirane pred kraj godine, koji su podmireni početkom 2026.
Šuta: "Split nikada u povijesti nije bio u ovakvoj situaciji"
Na takve podatke reagirao je splitski gradonačelnik Tomislav Šuta koji za Dalmaciju Danas tvrdi da je stvarna slika još teža.
"Deficit kada se gleda prema Eurostatu skoro je 70 milijuna eura. Bivša vlast na čelu s gradonačelnikom Ivicom Puljkom nije vodila računa o prihodima, zaduživalo se. Jedan od primjera nevođenja računa o prihodima je i nenaplata ovrhe prema Brodosplitu. Pitam se, tko će za te milijune odgovarati? To je bilo neodgovorno vođenje financija, sada ne znam je li to neznanje ili se namjerno tako radilo u prethodnoj vlasti. To je pitanje za njih. Na početku sam mandata to utvrdio, to je neodgovorno vođenje i Split je sada prvi grad s najvećim deficitom postotka u Hrvatskoj. Takva je trenutna situacija, a u toj situaciji Split nikada u povijesti nije bio. To je rezultat njihovog načina upravljanja i vođenja Grada u svakom pogledu, pa i što se tiče financija. Radimo što se tiče korekcije prihoda i što se tiče rashoda. Ovo je čisto neznanje i to je vladalo Splitom. Kada se službeno gleda prema Eurostatu, to je Ministarstvo financija meni javilo, trenutno smo zbog grijeha bivše vlasti najgori grad u državi što se tiče deficita i financija", kazao je Šuta za Dalmaciju Danas te je nadodao:
"Dodatno smo istražili namjene EIB-a pa smo prenamijenili jedan iznos. Istražili smo tržište banaka i tu smo uštedjeli četiri i pol milijuna eura. Tako i dalje radimo na tim stvarima kako bismo se vratili tamo gdje nam je mjesto. Radimo na mjerama i gledamo koje sve aktivnosti moramo poduzeti kako bismo smanjili sav taj deficit koji je napravljen", zaključio je gradonačelnik Grada Splita.
Ključno pitanje za ovu godinu
U najkraćem, Split je u 2025. imao rast prihoda, ali su rashodi, investicije i financijske obveze rasli još brže. Zato će jedno od ključnih pitanja za novu gradsku vlast biti kako pokriti preneseni minus i stabilizirati financije u godini koja slijedi.
