U terorističkom napadu u Beču ubijeno je četiri civila, dva muškarca i dvije žene, a 17 ih je ozlijeđeno. Jedan je napadač ubijen. U Austriji je proglašena trodnevna žalost.
U HRT-ovoj emisiji Otvoreno bilo je riječi o tome kako spriječiti terorizam u Europi. Govorili su Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica, stručnjak za sigurnost Gordan Akrap, Branimir Vidmarović sa Sveučilišta u Puli te vanjskopolitički komentator Damir Matković.
Akrab: Ovo nije europski, nego globalni problem
Postavlja se i pitanje je li bilo sigurnosnih propusta.
"Teško je dati odgovor, Europa se temelji na ljudskim pravima i slobodama, ako nema dovoljno dokaza prema nekomu, onda se ne može ići na taj način. Pitanje je koja je to razina aktivnosti nekih, da će država doći i reći da je to govor mržnje. Društvo to mora osuditi. Nadam se da će se islamski svijet pridružiti Europi. Ovo nije europski nego globalni problem", pojašnjava stručnjak za sigurnost Gordan Akrap.
Branimir Vidmarović ovo povezuje s izolacijom i lošom ekonomskom situacijom.
"Džihadistički terorizam je najglasniji, iako je zapravo jači i desni i lijevi terorizam. Kvaziislamistički terorizam odudara od norme i on nas strahovito plaši. Na koji se način mlade može involvirati u život neke zajednice, da ne traže identitet tamo gdje ga ne treba tražiti", kazao je.
Damir Matković pak ističe da u golemoj većini napade izvode mladi ljudi koji su rođeni u europskim državama te da se postavlja pitanje integracije.
"Bojim se da je o tome sada prekasno razmišljati, Alžirci su došli u Francusku nakon Prvog svjetskog rata. Kada su radnici masovnije počeli dolaziti, nije bilo odgovarajuće politike prihvata. Imate masu mladih ljudi koji nemaju nikakvu profesiju", iznosi Matković razmišljanja o situaciji s terorizmom u Europi.
Dodaje da problemi s terorizmom izviru iz francuske migrantske politike.
"EU je počinila kobnu grešku"
Vezano uz sprečavanje budućih napada u Europi, Vidmarović kaže da je izrazito bitna suradnja među državama te da su bitne i multilateralne veze, primjerice s Rusijom jer puno napadača dolazi primjerice iz Čečenije.
"EU je počinila kobnu pogrešku što nije primjerice u prisniju integraciju primila Tursku. Oni bi bili faktor stabilnosti, a ljudi koji bi se mogli radikalizirati, s obzirom na to da imate jaku muslimansku zemlju u EU, oni bi se mogli osjećati kao da imaju glas u toj Uniji. Na jugu Turske počinju pravi problemi, mačete, noževi, krv koja se prolijeva. Na sjevernoj strani imaju jednu pristojnu Grčku, a na južnoj granici horde i horde džihadista. Usudio bih se reći da je Turska predziđe kršćanstva. Ako bi se bolje surađivalo s Turskom, ona bi mogla postati aktivni pomagač u sigurnosnoj slici Europe", rekao je Vidmarović.
Ogorec se s time nije složio.
"Turska je na turbulentnom i važnom geostrateškom položaju. Ona nije problem. Ne treba je napraviti problemom".
Gordan Akrap ističe da se pitanje vjerskog fundamentalizma neće moći riješiti bez suradnje s Turskom, Saudijskom Arabijom, Ujedinjenim Arapskim Emiratima ili Iranom.
