Tijelovo, odnosno svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove, jedan je od najvažnijih blagdana u Katoličkoj crkvi. Iako mnogi vjernici znaju da je riječ o neradnom danu obilježenom misama i procesijama, manje je poznato što se točno slavi i kako je nastao ovaj blagdan.
Na Tijelovo katolici slave vjeru da je Isus Krist stvarno prisutan u euharistiji, odnosno u posvećenom kruhu i vinu tijekom mise. Blagdan je posvećen Presvetom oltarskom sakramentu te podsjeća na Posljednju večeru, kada je Isus svojim apostolima rekao: „Ovo je moje tijelo“ i „Ovo je moja krv“.
Kako je nastalo Tijelovo?
Korijeni blagdana sežu u 13. stoljeće. Za njegovo uvođenje zaslužna je augustinska redovnica sv. Julijana iz belgijskog Liègea, koja je promicala ideju posebnog blagdana posvećenog euharistiji. Na njezin poticaj blagdan se najprije počeo slaviti lokalno u pojedinim biskupijama.
Papa Urban IV. 11. kolovoza 1264. godine izdao je bulu Transiturus de hoc mundo, kojom je odredio da se blagdan Tijela Kristova slavi u cijeloj Katoličkoj crkvi. U dokumentu je naglasio važnost euharistije kao trajnog spomena na Kristovu žrtvu i ljubav prema ljudima.
Ipak, zbog papine smrti iste godine blagdan se nije odmah proširio na cijelu Crkvu. Tek početkom 14. stoljeća papa Ivan XXII. službeno je potvrdio i proširio slavljenje Tijelova na cijelo zapadno kršćanstvo, nakon čega se blagdan trajno ustalio u liturgijskom kalendaru.
Zašto se slavi baš u četvrtak?
Tijelovo se uvijek obilježava u četvrtak nakon svetkovine Presvetog Trojstva, odnosno deveti četvrtak nakon Uskrsa. Time se simbolično povezuje s Velikim četvrtkom i Posljednjom večerom, kada je prema kršćanskom vjerovanju ustanovljena euharistija.
Procesije kao javno svjedočanstvo vjere
Jedan od najprepoznatljivijih običaja vezanih uz Tijelovo su procesije u kojima se kroz gradove i mjesta nosi pokaznica s posvećenom hostijom. Taj se običaj proširio tijekom 14. stoljeća i ostao sastavni dio proslave do danas. Vjernici na taj način javno iskazuju vjeru u Kristovu prisutnost u euharistiji.
Danas se Tijelovo slavi u brojnim katoličkim zemljama svijeta, a u Hrvatskoj je državni blagdan i neradni dan. Njegova središnja poruka ostaje ista kao i prije više od sedam stoljeća – slavlje euharistije kao temeljnog sakramenta katoličke vjere.
