Rat u Ukrajini reflektira se i na Bosnu i Hercegovinu. Iz diplomatskih kanala iscurile su informacije da postoji mogućnost proglašenja nezavisnosti entiteta Republike Srpske i da bi ga priznala Rusija. Za sada se o tome samo priča, ali već sama mogućnost realizacije takvog scenarija ukazuje na daljnje produbljenje krize u BiH.
Dan nakon početka agresije na Ukrajinu, Dušanka Majkić, zastupnica stranke SNSD, kojoj je predsjednik Milorad Dodik, ponovila je ranije upozorenje ruskog veleposlanstva u Sarajevu da će Rusija približavanje BiH NATO-u smatrati neprijateljskim činom. Sljedeći dan predsjednica RS-a Željka Cvijanović izjavila je da je RS krenuo prema oživljavanju i rehabilitaciji svoje ustavnosti, piše tportal.
Nekoliko dana kasnije iz ruskog veleposlanstva u Sarajevu priopćili su da je Milorad Dodik razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i kako je dogovoreno intenziviranje napora na provođenju sporazuma koji su Vladimir Putin i Milorad Dodik postigli u Moskvi u prosincu 2021. Kakav je dogovor postignut i kako će izgledati njegova provedba?
Milorad Dodik jedini je političar na Balkanu koji je javno uskratio podršku rezoluciji Ujedinjenih naroda kojom se osuđuje agresija Rusije na Ukrajinu. U mjestima u BiH javna okupljanja podrške Rusiji izazivaju zebnju i strah. U Beogradu su na skupu podrške Rusiji sudionici skandirali ime osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića.
Hoće li Republika Srpska proglasiti nezavisnost ili ne? Do sada je Dodik pobjeđivao u pokeru bosanskohercegovačke politike vještim korištenjem blefa. Drugi su predavali karte, nesigurni i uvjereni da se ne treba kockati s njim.
Ruska invazija na Ukrajinu mijenja dinamiku igre na Balkanu. U ovoj partiji karte će se morati pokazati.
Ako je potrebno nekoga podsjećati, Milorad Dodik već godinama ne priznaje BiH i poduzima korake kojima destabilizira zemlju. Dodik tvrdi da je BiH nemoguća država, ali se istovremeno zalaže za očuvanje Daytonskog mirovnog sporazuma, kojim je uređena BiH. Dodik ne priznaje visokog predstavnika u BiH, čiji je mandat upravo osiguranje provedbe mirovnog sporazuma.
Ako ovo nije paradoks, što je?
Francuske zračne patrole nisu slučajno u BiH
Cjelovitost i mir u BiH garantiraju EU i NATO. Istog dana u kojem je krenula agresija na Ukrajinu donesena je odluka da se u BiH uputi dodatnih 500 vojnika EUFOR-a, međunarodne vojne misije čiji je mandat očuvanje mira u BiH. U narednim tjednima EUFOR najavljuje prelete vojnih aviona u svjetlu narušene sigurnosne situacije.
Mir u Europi je završio i rat je počeo. Mijenja se sve ono što smo znali do sada. Nova realnost ispisuje se na terenu, a s njom i europski i širi, globalni, odnosi. U kontekstu BiH, pitanje njezina preuređenja sada dobiva i sigurnosnu dimenziju.
Beskrajno je vrijedna zasluga Daytonskog mirovnog sporazuma jer je zaustavio krvavi rat. No nije postavio temelj za stabilnu, funkcionalnu, malu europsku državu. Inzistiranje na očuvanju Daytonskog mirovnog sporazuma pristanak je na stalnu nestabilnost u BiH. Nada da će se zamjenom političara riješiti kriza u BiH je iluzija, jer problem na koncu nisu pojedinci, nego sistem, javlja tportal.
Da se Dodika i smijeni, doći će novi Dodik. Dodik, kao vješt političar, koristi ono što mu je dano ovakvim ustavom. A ustav reducira cijeli politički život u BiH na samo jednu komponentu – etničku pripadnost. Politika se u svakoj zemlji vodi oko ekonomije, socijalnih prava, kulture i niza drugih tema dok se u BiH, ako ne početak, onda završetak svake rasprave svede na pitanje prava etničkih grupa.
S ovakvim ustavom BiH neće postati članica EU-a jer ustav diskriminira njezine vlastite građane koji su pripadnici nacionalnih manjina. Ono što je neprihvatljivo u drugim europskim državama u BiH je temeljni princip – stavljanje kolektivnih iznad individualnih prava njezinih građana.
Rješenje – višenacionalna, pluralna i slojevita
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
