U svjetlu sve učestalijih medijskih napisa i političkih izjava o mogućoj sudbini gradskog stadiona Poljud, Društvo arhitekata Splita (DAS) oglasilo se službenim očitovanjem u kojem upozorava na ozbiljne nedostatke u pristupu ovom iznimno važnom pitanju za grad Split. Očitovanje DAS-a otkriva duboku zabrinutost zbog neorganiziranog, nesustavnog i nestručnog procesa donošenja odluka o budućnosti objekta koji nadilazi sportsku funkciju te predstavlja kulturnu i urbanističku vrijednost svjetskog značaja.
Odluke bez stručnjaka i kriterija
U svom istupu Društvo arhitekata Splita navodi kako je proces odlučivanja obilježen odsustvom transparentnosti, neuključivanjem relevantnih stručnjaka i nepostojanjem jasno definiranih kriterija za evaluaciju mogućih scenarija. DAS upozorava da je riječ o ozbiljnom propustu u upravljanju javnim prostorom, koji dovodi do donošenja odluka pod utjecajem kratkoročnih političkih interesa i parcijalnih stavova, umjesto sagledavanja situacije u kontekstu dugoročnog razvoja grada, sporta i kulture.
"Gradnja ili obnova stadiona ne svodi se samo na pitanje kapaciteta tribina", navodi se u očitovanju, "već podrazumijeva sveobuhvatnu analizu u domeni urbanističkog razvoja, prostornog planiranja, kulturne baštine te ekonomske održivosti."
DAS ističe da je nužno krenuti od jasno definiranih razvojnih ciljeva – unapređenje sportske infrastrukture, povećanje komercijalnih sadržaja, očuvanje kulturno-povijesne vrijednosti stadiona – ili kombinacija svih navedenih. Tek nakon toga moguće je pristupiti izradi stručne studije slučaja koja bi trebala komparirati najmanje tri realna scenarija:
- Obnova postojećeg stadiona u izvornom obliku (faksimile)
- Obnova uz prostorne i funkcionalne nadogradnje
- Izgradnja novog stadiona na alternativnoj lokaciji (navedeni su primjeri Brodarica, TTTS ili obronci Kozjaka)
Svaka od opcija, naglašava DAS, mora biti evaluirana prema strogo definiranim kriterijima: urbanističkoj prikladnosti, financijskoj održivosti i provedbenoj izvedivosti.
Prema stavu Društva arhitekata Splita, u cijeli proces moraju biti uključeni svi ključni institucionalni i stručni akteri: Grad Split, Zavod za prostorno uređenje, Konzervatorski odjel, uprava HNK Hajduk, te predstavnici arhitektonske, urbanističke, društvene i ekonomske struke. Bez njihovog aktivnog sudjelovanja, svaka donesena odluka nosi rizik dugoročnih negativnih posljedica.
Poljud – kulturno dobro i simbol grada
U svom priopćenju, DAS snažno podsjeća na arhitektonsku i kulturnu vrijednost stadiona Poljud, koji je realiziran za Mediteranske igre 1979. godine prema projektu arhitekta Borisa Magaša. Riječ je o međunarodno priznatom primjeru moderne arhitekture, zaštićenom kao kulturno dobro "zbog svoje jedinstvene forme, revolucionarne konstrukcije i simbiotičke uklopljenosti u splitsku vizuru".
"Poljud nije samo stadion – on je simbol grada, sastavni dio njegove kolektivne memorije i prepoznatljivi element turističkog identiteta", poručuju iz DAS-a, dodajući da je "neprihvatljiva ideja samovoljnog pričanja o ukidanju zaštite kulturnog dobra".
Osvrćući se na moguće političke pritiske i ideje o referendumskom odlučivanju, DAS zauzima čvrst stav: "Odlučivanje o sudbini Poljuda ne smije se prepuštati interesnim skupinama niti provoditi kroz populističke referendume." Umjesto toga, potrebna je cjelovita, stručno vođena i analitički utemeljena procedura koja uključuje široku participaciju, konzervatorske smjernice, dostupnu arhivsku dokumentaciju i međunarodne primjere.
Poziv na odgovornost i struku
Zaključno, Društvo arhitekata Splita apelira na sve relevantne aktere da "zamijene pojednostavljene izjave i ad hoc pristupe transparentnim, stručno vođenim i sustavno planiranim procesom odlučivanja". Samo takvim pristupom moguće je donijeti odluku koja će zadovoljiti dugoročne interese građana Splita, HNK Hajduk i grada u cjelini, a pritom sačuvati dragocjenu arhitektonsku baštinu, stoji u priopćenju predsjedništva DAS-a koje potpisuje Marko Klarić, mag. ing. arh. urb.
