Pozivi, poruke, e-mailovi, usprkos GDPR-u neke tvrtke ne biraju način kako prodati svoj proizvod. Pristanak smo često dali i sami klikom odobravanja ili potpisom na ugovor.
''Ako ste korisnik usluge, ne znači da morate primati njihove marketinške materijale. Tvrtka vas smije nazvati jednom i ponuditi uslugu. Ako kažete da niste zainteresirani više nikad, ali i to je čest primjer zloupotrebe telefonskim putem, a poruke da i ne spominjemo'', istaknula je stručnjakinja za GDPR i docentica informacijskih i komunikacijskih znanosti s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu Marija Boban u razgovoru s reporterom Dnevnika Nove TV Ivanom Kaštelanom.
Podaci korisnika skupa su i tražena roba na tržištu, GDPR-u usprkos, a svjesni su toga i sami građani koji različito reagiraju, što možete vidjeti i u videu.
No, do pomaka će doći tek kad se oni sami uključe, a Boban objašnjava: ''Uredba je u pravilu zakon koji vas štiti kad se na njega pozovete. Tako da je moja preporuka da svi korisnici koji primijete takvo ponašanje svakako to prijave, a zaživjet će kad Agencija za zaštitu osobnih podatka koja je nadležno tijelo krene, iako je krenula u zadnje dvije godine, izdavati kazne''.
Obavijest da je objekt pod videonadzorom nije pronađena kod 11 poslovnih subjekata zbog čega im je u prošloj godini Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) naplatila ukupno četiri milijuna kuna kazni.
Što se tiče najviše izrečenih kazni u prošloj godini, rekordnu kaznu od 2,15 milijuna kuna platila je telekomunikacijska tvrtka kojoj su procurili podaci 100.000 ispitanika. S 940.000 kuna kažnjena je tvrtka iz energetskog sektora zbog nedostavljanja kopije snimki nadzornih kamera.
Trgovački lanac morao je platiti 675.000 kuna zbog objave osobnih podataka na društvenim mrežama.
Još uvijek se čeka rasplet skandala oko curenja podataka 77.000 hrvatskih građana čije dugove su banke prodale agenciji za naplatu potraživanja. Kazne koje im prijete su višemilijunske.
