Liječnik opće medicine, akupunkturolog sa certifikatom Hrvatskog društva za akupunkturu pri Hrvatskoj liječničkoj komori, Jadran Matutinović dr.med. jedan je od predvodnika fascijalne manualne terapije u Hrvatskoj.
Svoje znanje stjecao je na stručnim usavršavanjima po europskim gradovima poput Pariza, Hamburga,Verone, Padove,...ali i Zagreba i Podgorice. U centru Prevent Split glavni cilj je prevencija bolesti i očuvanje zdravlja, uklanjanje boli i vraćanje pokreta kroz traženje i otklanjanje uzroka, a ne samo posljedica pacijentovih tegoba i bolnih stanja.
Povod našem razgovoru s dr. Matutinovićem je fascija o kojoj se u svijetu sve više govori i istražuje, ali i činjenica da se doktor Matutinović pridružuje timu Dalmacije Danas i postaje naš novi kolumnist čije ćete članke i savjete moći čitati iz mjeseca u mjesec upravo na našem portalu.
Što je fascija?
Što je to zapravo fascija, koje su prednosti koje nudi manualna terapija fascije i sve o bolnim stanjima koje uspješno otklanja u Prevent Centru u Splitu, dr. Matutinović je otkrio u našem razgovoru.
"Pojednostavljeno, fascija je ovojnica koja povezuje sve organe i sustave u našem tijelu. Ona je dio vezivnog tkiva. Izgleda kao gusto isprepletena elastična mreža koja obavija mišiće, ligamente,krvne žile.živce, autonomni sustav … treba gledati na tijelo kao na sustav zatvoren u jednoj fascijalnoj mreži.
Dakle, ako dođe do poremećaja na jednom dijelu fascijalne mreže; posljedice se mogu osjetiti na mjestu udaljenom od uzroka problema Dokle god su kolagena vlakna fascije položena paralelno fascija je glatka i elastična, klizi bez ograničenja. Međutim ako dođe do ozljede fascije ona više ne može klizati kako treba i dolazi do pojave bolnog sindroma", pojasnio je dr.Matutinović.
Ako su kolagena stanja fascije dugotrajno izložena naprezanju gubi se elastičnost tkiva, a takvo dugotrajno stanje može dovesti do pojave kroničnog bolnog sindroma. Ako nismo sami iskusili, mogli smo čuti kako bolnost u jednom dijelu tijela ne znači da je u tom dijelu i problem zbog toga je bitna specifična dijagnostička obrada, objašnjava nam dr. Matutinović.
"Moramo ispitati u kojem miofascijalnom lancu se nalazi problem što možemo vidjeti ili po pojavi boli ili po skraćenom opsegu pokreta. Idemo segment po segment tijela i doći ćemo točno do fascije odnosno miofascijalne jedinice koja je uzrok problema", rekao je.
Dijagnostika i terapija
Ovisno o anamnezi pacijenta i dijagnostičkom nalazu, određuje se ciljani terapijski postupak koji za cilj ima vratiti elastičnost i pokretljivost fascije pri čemu je vrlo važna suradnja pacijenta.
"Osim uzimanja anamneze koja mi je jako bitna, ide pregled gdje ja palpiram fascije da vidim hoću li negdje naći anatomsku promjenu te fascije. Isto tako postoji test pokreta gdje sa specifičnim pokretima točno napinjem određeni mišić, određenu fasciju da vidim je li se javlja bolnost. Na temelju uzete anamneze, testa pokretom, testa palpacijom, stavim sebi nekakvu hipotezu je li u pitanju segmentalni problem ili globalni problem; primjerice poput ozljedeskočnog zgloba u prošlosti koja je sada uzrokovala bolnost u ramenu.
Jako je bitno da mi pacijent stalno treba potvrđivati što osjeća. Kada ja nađem zonu na tijelu koja je izgubila taj elasticitet, ja to ne kažem pacijentu nego ga samo pitam što on osjeća. Pacijent mora biti jako koncentriran da me uputi na osjet koji ima, da me uputi na udaljene signale. Primjerice tretiram fasciju na ramenu, a pacijent osjeća nekoliko signala; na lokalnom mjestu terapije osjeća tupu, duboku bol ili oštru probadajuću bol, a može osjetiti i neki signal, impuls skroz na drugom dijelu tijela, primjerice u stopalu suprotne noge i to je jako bitno jer to pokazuje koje su miofascijalne sekvence zahvaćene i gdje je došlo do kompenzacije tijela. Još jedan od primjera je primjerice poremećaj u fasciji skočnog lijevog zgloba koji u nekom periodu od 5 do 10 godina izazove probleme, bolove i smanjeni opseg pokreta u desnom ramenu, stoga je, naglašavam jako bitno da mi pacijent ukaže na sve signale jer su oni jako bitni zbog određivanja terapije", naglašava dr. Matutinović.
Ono što dr.Matutinović pod svojim prstima može osjetiti jest arhitektura fascije pa tako osjeti je li fascija na pacijentu koji je u obradi mekana, elastična, kliže li kako treba odnosno on traži zrnatost fascije.
"Ako je ona zrnata, to su ona progušćenja o kojima sam govorio. Isto je jako važno i što će mi pacijent kazati stoga je bitno da mi pacijent prijavi sve što osjeti, bolnost, neugodnost,...I tamo gdje utvrdimo da je ozljeda primarna, idemo fasciju tretirati, vratiti elastičnost jer to je konačni zadatak. Idemo vratiti klizanje te fascije da bi tijelo dobilo svoj opseg pokreta koje bi trebalo i imati".
Za učinkovitost terapije prvenstveno je potrebna strpljivost pacijenata jer je potrebno odraditi više tretmana u pravilnim vremenskim intervalima. Pacijenti tretman doživljavaju kao jednu bezbolnu masažu iako je mišićno tkivo u ovoj terapiji apsolutno nebitno.
"Ne radim terapiju mišićnog tkiva već terapiju vezivnog tkiva jer fascija je dio vezivnog tkiva, između kože i mišića je naše ciljano tkivo i ti pokreti su blagi, nema jakog pritiska jer za njima nema potrebe. I rezultati su i više nego dobri. Treba probati i vidjeti"; poručuje dr. Matutinović uz naglasak da fascija nije odgovorna za sve bolnosti u našem tijelu jer vrlo je bitno utvrditi što leži u podlozi problema, ali fascija je uvijek dio problema, a samim time i dio rješenja. Zašto? Ona može bit problem ili uzročno ili posljedično kada govorimo o lokomotornom sustavu", pojašnjava nam.
Kronična bol u leđima
Ističe i kako su pacijenti u zabludi kada uzrokom svake kronične boli u leđima smatraju kompresiju živca jer prema njegovim riječima istina drugačija.
"Torakolumbalna fascija nalazi se u donjem dijelu leđa. Ona trpi višestruko veća opterećenja nego li mišići leđa.
Osnovna uloga joj je prijenos sile od donjih ekstremiteta prema ramenima i to na način da spaja lijevi kuk i desno rame i desni kuk i lijevo rame, dakle suprotne strane tijela. Ako se fascija izloži pretjeranom istezanju dolazi do kemijskih promjena u njoj i pojave boli".
Vježbati ili ne?
Ljudi u srednjoj i starijoj životnoj dobi krenu vježbati upravo zbog bolnosti u određenom dijelu tijela jer smatraju da će tako bol nestati. Istina ili zabluda?
"Istina je da što više vježbamo, više nas boli. Imamo više problema. Kada uđu u zrelu dob, mnogo ljudi ima problema s lokomotornim sustavom, bolovi u leđima i koljenima i moraju se koristiti pomagalima kako bi si olakšali kretanje", kazao je dr. Matutinović i povukao paralelu s istočnim civilizacijama.
"Ako idemo povući usporedbu s nekim istočnim civilizacijama, oni kada uđu u zrelu životnu dob imaju puno manji postotak starijih osoba koje koriste pomagala za hodanje. Došao sam do zaključka da se oni ne bave toliko muskulaturom kao mi, oni više daju pažnju pokretima, a ti pokreti su vraćanje elasticiteta fascije i zapravo nemaju tegobe jer fascija radi svoj posao kako treba, mišići međusobno kližu i nema bolnosti", kazao je.
Dr. Matutinović ističe važnost tjelesne aktivnosti ali na način da je ista prilagođena životnoj dobi i zdravstvenom stanju pojedinca. Pravilna tjelesna aktivnost spriječit će probleme s fascijom koja povezuje čitav mišićni sustav, ne samo mišić s kostima već mišić s mišićem, zajedno sa svim strukturama u tijelu. Stoga, bez obzira vježbate li ili liječite neko bolno stanje, fascija je ključna stvar na koju trebate obratiti pažnju!
Stoga obratite pažnju na svoje stanje, na svoju fasciju, pregledajte je i dodatne informacije potražite u Prevent Centru u Splitu.
