Diplome stručnih studenata opet su, na neki način, dovedene u pitanje. Ustavni sud je odlučio da kvalifikacije stečene na stručnim i sveučilišnim studijima ne smiju biti smještene na istu razinu. Odluka o ukidanju zakonskih odredbi koje to predviđaju stupa na snagu 1. siječnja 2021., a Ministarstvo znanosti i obrazovanja još uvijek nema konkretno rješenje.
Opet se aktualizirala priča o kvalifikacijama stručnih studenata. Naime, ostalo je tek nešto više od tri mjeseca unutar kojih Sabor treba donijeti izmjene Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. U protivnom, svi oni koji su završili neki stručni studij, u Zakonu neće imati odgovarajuću kvalifikaciju, piše Srednja.hr.
USTAVNI SUD
Ustavni sud u odluci od 10. ožujka navodi da je zakonodavac tek djelomično ispoštovao njihove prijašnje odluke, a spornim nalaze to što su i stručni i sveučilišni preddiplomski studiji stavljeni na razinu 6, odnosno oba tipa diplomskih studija na razinu 7 hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Tužitelji su, kao i 2016. godine, bili Sveučilište u Zagrebu na čelu s rektorom Damirom Borasom te četiri pravna fakulteta – zagrebački, osječki, splitski i riječki.
‘Može doći do problema u funkcioniranju različitih sustava u državi’
Ovom se problematikom posebno pozabavio zastupnik Liberala HSLS-a Darko Klasić. Na sjednici je Sabora prije nekoliko dana održao govor u kojem se dotaknuo posljedica koje mogu proizaći iz odluke Ustavnog suda ako bi se ona počela primjenjivati doslovno i bez iznimke.
– Argumentacija iz obrazloženja ove sudske odluke u potpunosti je odvojena od životne realnosti i prijeti dovođenjem do ozbiljnih problema za studente stručnih studija na visokoobrazovnim institucijama, ali i zakonodavca, što smatramo nedopustivim i u suprotnosti s politikama i praksom Europske unije te Europskim kvalifikacijskim okvirom. U većini zemalja EU ovakav scenarij apsolutno je nemoguć, a preporučuje se primjena Europskog kvalifikacijskog okvira. Primijeni li se ustavna odluka retroaktivno, te ne usvoje li se nove izmjene i dopune Zakona do 31. prosinca, osim trenutačnih 55 tisuća studenata stručnih studija, još će oko 50 tisuća onih koji su završili te studije ostati bez pravne kvalifikacije, odnosno, pri zapošljavanju će imati posljednju kvalifikaciju propisanu Zakonom, a to je srednjoškolsko obrazovanje - rekao je zastupnik Klasić.
Zbog toga, dodatno je istaknuo, može doći do osobitih problema u funkcioniranju različitih sustava u državi. Kao primjer navodi Visoku policijsku školu i zdravstvena veleučilišta gdje se školuju, recimo, medicinske sestre i policajci.
– Može li se zamisliti što bi se dogodilo da tako prijeko potreban kadar ostane bez svoje kvalifikacije, odnosno da im se kvalifikacija umanji? To dovodi u pitanje njihove kvalifikacije za poslove koje trenutno obavljaju, a svi znamo da je velik deficit osoblja u tim službama - istaknuo je u dijelu svog saborskog obraćanja Klasić.
Ministarstvo nema konkretno rješenje
Tri dana uoči parlamentarnih izbora, bivša resorna ministrica Blaženka Divjak objavila je nacrte nekoliko zakona. Među njima njen je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o HKO-u. Prema tim izmjenama, razina 6 razdvojila bi se na 6.st i 6.sv – što bi razlikovali stručne i sveučilišne kvalifikacije nakon završenog preddiplomskog studija, a slično bi se dogodilo i s razinom 7 koja označava kvalifikacije nakon završetka diplomskih studija.
Ministricu je naslijedio Radovan Fuchs, a od njegovog dolaska na čelo resora uopće nije bilo govora o donošenju izmjena i dopuna Zakona. Upitali smo stoga Ministarstvo rade li na tome, u kojoj su fazi te hoće li uopće koristiti materijale koje je bivša ministrica ostavila nakon svog odlaska. Materijale će koristiti, no, kako su nam rekli, sve se to treba dodatno proširiti.
– Svakako će se iskoristiti ono dosad napravljeno, međutim dodatno će se proširiti izmjene navedenog Zakona kako bi on bio učinkovitiji. Sama činjenica da je od 2016. godine do danas u Registru HKO-a odobreno 35 standarda zanimanja i 8 standarda kvalifikacija te niti jedan program, a za sve to je utrošeno oko 131 milijun kuna dovoljno govori u prilog tezi da su promjene u navedenom području nužne - rekli su nam iz Ministarstva, javlja Srednja.hr.
Na naše pitanje kada se otprilike može očekivati da će navedene izmjene i dopune Zakona doći u postupak javnog savjetovanja, posebno uzevši u obzir da trebaju biti donesene do kraja godine, iz Ministarstva su nam samo poručili da će to biti “u što skorijem roku”. Drugim riječima, manje od tri mjeseca od roka za donošenje novih propisa, Ministarstvo još nema konkretno rješenje koje može ići u postupak javnog savjetovanja, a kamoli na izglasavanje u Hrvatski sabor.
Što znači da su kvalifikacije na istoj razini?
Kako smo već istaknuli, Ustavni je sud u ožujku ove godine ukinuo odredbe članka 65. Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Prema tim odredbama, kvalifikacije stečene nakon završetka preddiplomskih, odnosno diplomskih studija – stručnih i sveučilišnih – smještene su na iste razine. Na šestoj se razini tako nalaze preddiplomski, a na sedmoj diplomski studiji.
Prvo da razjasnimo što te odredbe ne znače. U javnosti se jako često može čuti da kvalifikacije na istoj razini impliciraju izjednačavanje stručnih i sveučilišnih diploma. Drugim riječima, ljudi često misle da je stručna diploma iz poduzetnišva tim odredbama izjednačena sa sveučilišnom diplomom iz poduzetništva. Međutim, to je pogrešno. Stručni studiji usmjereni su više praksi i praktičnom znanju, dok su sveučilišni teorijskom znanju i znanstvenom aspektu discipline koja se izučava. Definirano je to zakonom i pravilnicima o studiranju, a disparitet se može uočiti i u nastavnim planovima veleučilišta naspram sveučilišta. To je prva razlika. Završetkom stručnih studija dobije se stručni naziv, bilo stručnog prvostupnika ili stručnog specijalista, dok se završetkom sveučilišnog studija dobije akademski naziv sveučilišnog prvostupnika ili magistra. To je druga bitna razlika.
Sada da razjasnimo što odredbe Zakona o HKO-u stvarno znače. Kada stručni i sveučilišni preddiplomski studij stavimo na istu razinu kvalifikacija, time označavamo da su na oba studija studenti položili minimalno 180 ECTS-a iz kolegija čiji su ishodi učenja iznad srednjoškolskih (koji stoji na razini ispod). Kada stručni i sveučilišni diplomski studij stavimo na istu razinu kvalifikacija, time označavamo da su na oba studija studenti položili minimalno 120 ECTS-a iz kolegija čiji su ishodi učenja iznad preddiplomskih (koji su na razini ispod). Upravo iz tih podataka dolazi i naziv inicijative 300=300 koja pokušava objasniti da se, završetkom preddiplomskih i diplomskih studija, bili oni stručni ili sveučilišni, polaže minimalno 300 ECTS-a što stečene kvalfiikacije automatski stavlja na istu razinu. Takvom su se logikom vodili i tvorci, recimo, Europskog kvalifikacijskog okvira.
Razdvajanje na neke podrazine, nalik onomu što je, pritisnut odlukom Ustavnog suda, predložio kabinet bivše ministrice – jednostavno i nema baš previše smisla. Kvalifikacije će i dalje ostati na istim razinama, a stvara se još jedna dodatna komplikacija prilikom prevođenja kvalifikacija iz hrvatskog u, recimo, europski kvalifikacijski okvir koji ne predviđa podrazine.
Da povučemo paralelu sa srednjoškolskim obrazovanjem. Na razini 4.2. smještene su kvalifikacije stečene nakon završetka srednje škole u trajanju od četiri ili više godina – bila to strukovna škola ili gimnazija. Na istoj su razini jer se završetkom oba tipa škola položi jednak broj bodova iz predmeta čiji su ishodi učenja iznad osnovnoškolskih. Ova odluka Ustavnog suda nalik je nastojanju da se razdvoje kvalifikacije četverogodišnjih strukovnih škola od onih gimnazijskih, piše Srednja.hr.
