Najviše su stradale kulture zasijane u proljeće – kukuruz, suncokret, šećerna repa i soja. Štete koje su pretrpjeli ratari, naročito u istočnoj Slavoniji, neminovno će osjetiti i stočari zbog prepolovljenih prinosa žitarica namijenjenih stočnoj proizvodnji, u prvom redu kukuruza.
“Od 20. srpnja do 1. rujna imali smo spaljenu zemlju, šest tjedana skoro bez kiše, a temperature su išle u nebesa. Biljke to ne mogu izdržati. Možemo se tješiti, ali berba će biti 40 do 50 posto manja. To je, nažalost, realnost”, kaže predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Damir Jagić, svinjogojac iz Svetog Đurđa kod Varaždina, piše N1.
“Svalit će se na leđa kupca”
Pitali smo ga kako će se to odraziti na proizvodnju i cijene mesa.
“A kako drugačije nego poskupljenjem“, odgovorio je samorazumljivim protupitanjem.
“Kad raste cijena stočne hrane, kad Vlada prijeti poskupljenjem energenata i kad cijene svega idu gore, zar mislite da će cijena mesa ići dolje? Za koliko energenti odu gore, za toliko će meni i drugim proizvođačima poskupjeti proizvodnja. To će se, nažalost, svaliti na leđa kupca čija kupovna moć ionako nije bajna. Trebat će biti mađioničar”, dodao je.
Vlada, smatra on, u ovom trenutku nije još trebala trebala dirati cijene energenata “osim ako nije rupa u proračunu”.
Meso poskupljuje poslije nove godine?
Jagić predviđa da će meso poskupjeti poslije nove godine.
“Iduća dva, tri mjeseca, dok još ima zaliha, ne očekujem rast cijena, ali početkom iduće godine svakako. Tada će sve ovo što se događalo ovoga ljeta doći na naplatu”, dodaje.
Ozbiljniji stočari, kaže, imaju nešto vlastite proizvodnje žitarica pa njih problemi neće toliko zahvatiti kao one koji će morati kupovati žitarice na tržištu gdje će cijena biti viša.
“Ratarstvo bi trebalo biti usko vezano sa stočarstvom, ali mi ćemo većinu žitarica izvesti van, sada kad im je najniža cijena, a onda ćemo ih poslije uvoziti”, ističe.
“Posvuda su štete minimalno 50 posto”
Žetva je, kaže, bila loša i u susjednim nam zemljama i onima u širem okruženju poput Bugarske, Rumunjske, mađarske, Češke, Poljske, Ukrajine…
“Štete na poljoprivrednim proizvodima posvuda su minimalno 50 posto. Ne znam tko to može nadoknaditi. Počet će otkup i lobiji koji se bave otkupom držat će mizernu cijenu. Izvest ćemo te proizvode, kukuruz većinom u Italiju kojoj gravitira naše tržište i naravno da naši stočari neće moći dobiti žitarice po nekoj normalnoj cijeni. Početkom iduće godine bit ćemo u problemu. Zalihe ćemo iscrpiti, morat ćemo kupovati na tržištu. A znate da kad nečega nema, onda tomu raste cijena”, kaže.
Jagić smatra da bi država trebala otkupiti žitarice za robne rezerve.
“Tako to funkcionira u normalnim državama. Pa ako su veliki poremećaji na tržištu, država intervenira puštanjem iz robnih rezervi. Nažalost, kod nas to ne funkcionira jer nekome to očito ne odgovara”, kazao je.
