Pitanje pobačaja sve ovo vrijeme bilo je nezgodno i za sam Ustavni sud kojem je trebalo punih 26 godina da o njemu iznese svoje mišljenje. Zahtjev za ocjenom ustavnosti zakona iz 1978. godine podnesen je još 1991. godine, a Ustavni je sud tek 2017. godine donio odluku o pobačaju. Rješenjem od prije pet godina zabrana abortusa je onemogućena, a Vladi je dodijeljen rok od dvije godine da promijeni zakon iz 1978. i tako da regulira sva sporna pitanja, ona koja uključuju rok za inducirani pobačaj, cijenu zahvata te pitanje priziva savjesti.
Po važećem zakonu žena ima pravo na prekid trudnoće do desetog tjedna bezuvjetno, a nakon 10. tjedna samo ako je u pitanju ugroza života i zdravlja same žene, ako liječnici očekuju da će se dijete roditi s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama ili ako je do začeća došlo kaznenim djelom. Prema istom Zakonu te na temelju rješenja Ministarstva zdravstva od rujna 1996. godine prekid trudnoće se može obaviti u samo za to ovlaštenim stacionarnim zdravstvenim ustanovama. Svaki prekid trudnoće sukladno zakonskim propisima prijavljuje se na odgovarajućem obrascu u Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
Upravo prema takvim obrascima, zabilježeno je kako je tijekom 2011. godine prijavljeno 10.401 prekida trudnoće, od čega ih je 4.347 ili 41.8 posto bilo na zahtjev žene. U usporedbi s 2021. godinom, smanjio se ukupan broj prekida trudnoća.
U KBC Split izvršena 432 pobačaja
Prema izvješću Hrvatskoj zavoda za javno zdravstvo ukupan broj pobačaja evidentiranih u Hrvatskoj u 2021. godine iznosi 7.712. Najviše njih (79.3%) dogodio se se tijekom prvih 10 tjedana trudnoće, a 37,1 posto žena nije imalo živorođene djece.
Najveći udio pobačaja odnosi se na kategoriju ostalih abnormalnih produkata začeća 39,5%, potom po učestalosti slijede legalno inducirani pobačaji 34,6%, kategorija spontanih pobačaja čini 17,1% ukupnog broja pobačaja. U 2021. godini evidentiran je 2.671 legalno inducirani pobačaj .
Prema analizi HZZJZ, najviše legalno induciranih pobačaja (evidentiranih) ima Karlovačka županija koju slijedi Međimurska. Za svaku pohvalu su možda brojke naše županije, Splitsko-dalmatinske gdje je zabilježeno 79,1/100.000.
U KBC Split u 2021. godini izvršeno je ukupno 432 pobačaja, od toga na izvanmateričnu trudnoću odnose se 62, ostali abnormalni produkti začeća 191, spontani pobačaji 162, legalni inducirani pobačaji 10.
Prosječna cijena varira između 2.000 i 3.000 kuna
Stručnjaci ističu da bi broj pobačaja na zahtjev mogao biti i manji kad bi se, a u slučaju da se ne želi trudnoća, češće koristila kontracepcija. Potvrđuje to i podatak o tome da dvije trećine žena koje su imale prekid trudnoće na zahtjev nije koristilo kontracepciju. Razlog tome je još uvijek poprilična neinformiranost populacije o modernim metodama kontracepcije, ali i nedostupnost kontracepcijskih pilula.
U Hrvatskoj, gdje je više od 300.000 nezaposlenih, od čega je više od pola žena, a desetci tisuća ljudi radi i ne prima plaće, pitanje je tko si može priuštiti kontracepciju koja je skuplja od sto kuna mjesečno (konkretno pilule) ili pak 1.500 kuna ako se ide na dugotrajniju varijantu (spirala). Uzmemo li u obzir kako živimo u katoličkoj zemlji u kojoj još uvijek prevladava mišljenje kako su kontracepcijske metode 'zlo', očito je da ni kontracepocijska metoda apstinencije nije baš uspješna.
Što se tiče troška prekida trudnoće na zahtjev žene plaćaju ga one same prema cjeniku zdravstvene ustanove, a cijena može varirati. Prosječna cijena kirurškog pobačaja je negdje oko 2.000 - 3.000 kuna, a medikamentoznog 1.500 - 2.000 kuna.
U bolnici u Splitu, od 30 ginekologa/ica samo jedna liječnica obavlja pobačaj (kirurški), a za njega je potrebna D2 uputnica od ginekologa i nalaz krvne grupe. Medicinski indicirane pobačaje obavljaju i ostali, dok one na zahtjev žena obavlja samo jedna liječnica na cijelu Županiju kako smo već spomenuli.
