Dan za nama po većini kriterija je bio prvi pravi ljetni dan u Dalmaciji. To se najbolje može vidjeti na primjeru temperature zraka izmjerene na službenoj DHMZ meteorološkoj postaji Split Marjan.
Minimalna temperatura zraka u Splitu je iznosila 20.3°C što znači da je zabilježena prva topla noć. Još toplije je bilo na Resniku s minimalnom temperaturom od 23.0°C.
Osim toga, Split je zabilježio i svoj prvi vrući dan jer je najviša dnevna temperatura zraka dosegla 31.2°C. Šibenik je bio još topliji s "maksimalcem" od 32.2°C.
Nakon prvog vrućeg dana ove godine uslijedila je i najtoplija noć dosadašnjeg tijeka godine. Prema podacima mreže postaja Pljusak.com, većina splitskih mjernih postaja iza ponoći bilježi 25°C. Na istoku grada je 26°C, a još toplije u susjednoj Podstrani koja je u vrijeme pisanja članka bila najtoplija u zemlji s 27 Celzijevih stupnjeva.
Ljetni ugođaj upotpunjen je daljnjim zagrijavanjem mora koja je do prije par dana bilo hladnije od 20°C, a jučer je doseglo čak 23 stupnja.
Slične vremenske prilike očekuje nas do kraja tjedna. Ipak, temperature zraka će za vikend biti neznatno niže u odnosu na aktualne vrijednosti.
Visoke temperature zraka ove noći osim dotoka tople zračne mase možemo povezati uz puhanje bure koja ima fenski učinak. Dan je obilježila umjerena bura koja je nastavila puhati i u noći na četvrtak.
Kako nastaje fenska bura?
Za razumjeti mehanizam nastanka fenskog vjetra potrebno je objasniti osnovne zakone fizike na primjeru vertikalnog kretanja vjetra. Zrak koji se uzdiže hladi se za 1°C svakih 100 m. Zbog hlađenja zraka na određenoj nadmorskoj visini dolazi do kondenzacije vodene pare (nastanak oblaka i oborine).
Tim procesom oslobađa se latentna toplina, pa se daljnjim uzdizanjem zrak hladi po znatno sporijoj stopi od 0,6°C svakih 100 m. Obrnut je proces kada se zrak spušta. Zamislimo čest zraka koja se spušta niz padinu. Tlak zraka (pritisak) viši je u podnožju planine nego na njenom vrhu. Spuštajuća se čest zraka tako kreće iz područja nižeg u područje višeg tlaka, te se zbog toga sabija.
To rezultira povišenjem njene temperature i njenim isušivanjem. Ukratko, svaki vjetar koji se spušta niz planinu zagrijava se i isušuje.