„Osnovno pitanje i problemi s kojima se Javna ustanova za upravljanje park-šumom Marjan i ostali dionici susreću su: Neriješeni imovinsko - pravni odnosi na području park šume Marjan predstavljaju kočnicu održivom razvoju i prosperitetu park-šume Marjan. U trenutku pisanja ove Studije, u tijeku je ustanovljavanje stanja vlasništva na području park-šume Marjan, čiji se rezultati očekuju krajem 2016. godine”, stoji u Studiji održivog razvoja Park šume Marjan koju je izradila UHY savjetovanje d.o.o. za JUPŠM. Kako onda tako i danas. Tko je sve vlasnik na Marjanu - ne zna se, stalna mijena jest.
Al to nije sve: "Posjetitelji park šume Marjan nisu upoznati s njenim granicama, a sukladno tomu teško je očekivati da je njihova predodžba i način ponašanja unutar ovog zaštićenog područja u skladu s pravilnicima (većina građana misli da su granice Park šume Marjan granice prometnih rampi)."
Zahtjevi za legalizaciju - u škafetima
Sad, za posjetitelje, rekli bi neki, i ima vremena da nauče. Što reći za one koji su vlasnici parcela na Marjanu, a smatraju da one nisu u Park šumi, da mogu graditi što ih je volja jer da prije 200 godina s južne strane i nije bilo šume. Zahtjevi za legalizaciju bespravno građenih objekata na Marajanu, a ima ih 77, držali su se zadnjih osam godina u škafetinima Banovine i tako im davalo nadu za sretan završetak. Miris novca je opojan jer se neki stambeni kvadrati na Mejama prodaju i do 6.000 eura. Neki će reći, prošla vlast je bila sklona sužavanju granica zaštićenog područja. Nova pokazuje naznake boljeg štićenja sadašnjih. Tako je prije neki dan gradska Komisija za urbanizam za potrebe Izmjena i dopuna GUP-a odlučila odvraćati ljubitelje betonskih operacija po prirodi, plažama. Samo nasuti dio plaže bio bi građevinsko područje.
- To se najbolje vidi na Prvoj vodi i Kašunima jer su one nasute plaže. Trenutno je na Kašunima obuhvat građevinskog područja sve ispod ceste pa do mora. Po GUP-u je dozvoljena gradnja 200 kvadrata po hektaru obuhvata. Kad taj obuhvat svedete samo na nasuti dio onda je to višestruko manje. Time i gradnja postaje neisplativa - mišljenja je Srđan Marinić, predsjednik Društva Marjan i splitski gradski vijećnik.
Svjesnost da bi se Marjanom, njegovom park šumom, efikasnije upravljalo i štitilo kad bi bio samo jedan vlasnik, zna potaknuti i političke stranke pred izbore da obećaju otkupljivanje privatnih parcela, za koje se još ne zna da ih je itko točno izbrojio. Barata se slobodnim procjenama da se radi o 50 hektara od njih 300 koliko obuhvaća Park šuma. No, kad izbori prođu, takve stavke u gradskom proračunu nema pa nema. I tako tri posljednja desetljeća. U 30 godina splitska gradska uprava nije otkupila ni jednu privatnu parcelu u Park šumi Marjan, kažu iz Društva Marjan.
- Uvijek se kaže da nema novaca. Za Javnu upravu PŠM se daje 10.6 milijuna kuna plus 5 milijuna za sanacije. A da se svake godine bar dva milijuna osiguralo za otkup bilo bi zainteresiranih pa makar na rate. Očito nije bilo političke volje - zaključio je Marinić.
No, treba li ih Grad Split uopće otkupljivati u kakofoniji pravnih tumačenja tko je vlasnik onih parcela koje nisu privatne? Jesu li one državne, Hrvatskih šuma ili splitske jer su ih građani davnih godina poklanjali općini?
Izgubljene dvije čestice na Prvoj vodi
- Pitanje je tko je vlasnik svega na Marjanu. Glavno Državno odvjetništvo prošle godine je ustvrdilo da je temeljem zakona o Zaštiti prirode iz 1994. godine, sve što je bilo društveno vlasništvo postalo vlasništvo županije. Međutim, Splitsko-dalmatinska županija se nije upisala na niti jednu jedinu parcelu. I sad se postavlja pitanje zakonitosti povrata oduzetih privatnih parcela. S takvim tumačenjima i nema smisla da Grad otkupljuje parcele. Ali se bar po prvi put netko ozbiljno uhvatio da se pitanje vlasništva na marjanskim parcelama konačno riješi - optimističan je Marinić.
Dobro raspoloženi mogu biti i u Državnom odvjetništvu jer je Grad Split friško, doduše još nepravomoćno, izgubio dvije čestice na popularnoj Prvoj vodi. Republika Hrvatska upisat će je kao pomorsko dobro.
A kad će GUP? Ne ove godine.
