Prije više od 130 godina U Chicagu se dogodio prosvjed povodom kojeg danas obilježavamo Praznik rada. Tada je oko 40.000 ljudi tražilo bolje uvjete rada i uredno radno vrijeme. Svake godine 1. svibnja prisjećamo se njihove borbe, ali i postajemo svjesni situacije u kojoj se trenutno nalazimo.

Državni zavod za statistiku je, sukladno obilježavanjem današnjeg dana, analizirao hrvatsko tržište rada. Kada je riječ o stopi zaposlenosti, Hrvatska tu ne stoji baš najbolje. Nalazimo se među posljednje tri države Europske unije, a od nas su lošije samo Grčka i Italija. Najviše stope zaposlenosti bilježe Švedska (77,5%), Nizozemska (77,2%) i Njemačka (75,9%).

Hrvatska je po stopi nezaposlenosti na 26. mjestu sa 60,6%, a iz nje su Italija (58,5%) i Grčka (54,9%).

Nismo se proslavili ni u trajanju radnog vijeka. Hrvati prosječno rade 32 i pol godine. Kraće od toga rade tek Talijani i to nešto manje od 32 godine. Prije nego što odu u mirovinu, Šveđani rade najduže, čak 41 cijelo 7 godina.

No, to ne znači da svi drugi rade više od Hrvata. Uzimajući u obzir radne sate u tjedne, dolazimo do podataka da prosječan Hrvat tjedno odradi 39,5 sati, a recimo jedan Šveđanin 36,3 sata u tjednu, javlja Dnevnik.hr.

Kada govorimo o uvjetima rada, nerijetko se spominje razlika između muškaraca i žena. Ona je najveća na Malti, a najmanja u Litvi. Hrvatska se nalazi odmah ispod europskog prosjeka. Razlika između žena i muškaraca je i u tome što su žene često lošije plaćene, a rade i na lošijim pozicijama.

Samo petinu menadžerskih pozicija u Europskoj uniji drže žene. U Hrvatskoj – čak manje od toga. Na više od 80% rukovodećih pozicija su muškarci.

U Europskoj uniji tako je 26,7% na menadžerskim pozicijama dok ih je u Hrvatskoj 17,2 posto.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime