U Hrvatskoj ima nešto više od 700 vanjskih defibrilatora, uređaja koji mogu spasiti život kod srčanog zastoja ili u prevenciji iznenadne srčane smrti, u Splitsko dalmatinskoj županiji ima ih tek 45, a javnost bi trebala biti bolje upućena o lokacijama defibrilatora, kao i njihovoj primjeni. Za usporedbu, u SAD-u je jedan defibrilator na 300 stanovnika. O ovim podacima govorilo se među ostalim na javnoj tribini u Splitu o temi „Iznenadna srčana smrt“.
Javnu tribinu organizirala je Udruga Ritam srca, a sudionici tribine bili su vrhunski hrvatski kardiolozi i članovi Udruge Ritam srca, članovi Hrvatskog i Europskog kardiološkog društva, prof. dr. sc. Zrinka Jurišić, dr. med., kardiologinja, pročelnica Zavoda za aritmije KBC-a Spllit, prof. prim. dr. sc. Šime Manola, dr. med., kardiolog, pročelnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila, KB Dubrava, predsjednik Radne skupine za aritmije Hrvatskog kardiološkog društva i prvi dopredsjednik Udruge Ritam srca. Na tribini je sudjelovala prim. dr. sc. Borka Pezo Nikolić, dr. med., kardiologinja Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb, predsjednica Udruge Ritam srca, te dr. Zoran Bakotić, dr. med., kardiolog, OB Zadar i dr. Nina Berović, kardiologinja, KBC Split.
Tomislav Huić, dopredsjednik Udruge Ritam srca zahvalio je brojnoj publici na dolasku, a puna dvorana Hrvatskoga doma u Splitu potvrdila je kako ova tema iznenadne srčane smrti izaziva veliki interes.
U publici su među ostalima bili i pacijenti, ljudi koji su iznenadnu srčanu smrt - preživjeli. Vjekoslav Andrić iz Siska svjedočio je o trenucima kada se jedna obična šetnja u gradu pretvorila u borbu između života i smrti.
„Zahvalan sam ljudima koji su brzo pritekli u pomoć, počeli s oživljavanjem do dolaska Hitne pomoći. Tim Hitne već je mogao proglasiti smrt da nije bilo mladog liječnika koji je nastavio s oživljavanjem i vratio me u život. Zatim su me iz sisačke bolnice prevezli u KBC sestre milosrdnice u Zagrebu, prisjetio se Vjekoslav. Tamo mu je ugrađen ICD, implantabilni kardioverter defibrilator, uređaj koji se ugrađuje ispod kože, a koristi se za liječenje životno opasnih srčanih aritmija, te kod srčanih zastoja. Zahvaljujući brzoj intervenciji danas je zdrav čovjek koji živi život punim plućima.
„Mogu poručiti svima da se ne bojite, ja sam živi svjedok da se iznenadna srčana smrt može preživjeti. Ne zaboravite se smijati, voljeti", poručio je poput pravoga life coacha nasmijani Andrić i zasluženo izazvao ovacije publike.
Publika je pljeskom nagradila i dvije Splićanke koje su poput Vjekoslava preživjele ovu bolest. Edita Vrgoč i Marija Radman doživjele su iznenadnu srčanu smrt zbog trauma, no danas su obje vesele osobe koje o bolesti govore bez sustezanja. Marija je nakon proživljene bolesti postala majka, a na njoj nitko ne bi rekao da je ikada bila na ivici života i smrti.
Kako prepoznati iznenadnu srčanu smrt objasnila je dr Jurišić: „Nemamo kristalnu kuglu da je možemo predvidjeti, no prevencijom možemo mnogo učiniti. Simptomi mogu biti podhrtavanje oko srca, te bol u prsnom košu, nalik simptomima infarkta. Srce kuca u normalnom ritmu no ubrzo se dogodi zastoj, ukoliko pacijent nije imao sreće, može se dogoditi najteži ishod. Tko ima rizik nismo došli do konačnoga zaključka.“ kazala je dr Jurišić.
Dr Šime Manola govorio je o uzrocima i definiciji iznenadne srčane smrti navodeći kako iznenadna srčana smrt i infarkt nisu isti. Zanimljiv je podatak po kojem od kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj godišnje umire ukupno 25.631 osoba, od srčanih bolesti 18.021 osoba, dok iznenadna srčana smrt odnese 9 tisuća života. Jedna od uspješnih metoda liječenja je ugradnja ICD-a, Hrvatska je po ugradnji ICD-a među prvih deset europskih država.
Dr Pezo-Nikolić podsjetila je na nužnost prevencije, u što se ubrajaju prehrana, vježbanje te kontrola krvnog tlaka i kolesterola. „Svi mi možemo biti pacijenti, moramo naučiti slušati sebe i voljeti sebe. Pitanje je koliko se ovih pravila pridržavamo, znanjem iz preventivne kardiologije možemo spriječiti najteže posljedice“, poručila je dr Pezo - Nikolić.
Dr Bakotić je ukazao na primjer pacijenta u dobi od 56 godina koji je doživio srčani zastoj, a spašen je zahvaljujući defibrilatoru u kolima Hitne pomoći.
Čuli su se i zastrašujući podaci kako mozak živi 4 do 6 minuta od trenutka kad je nastao srčani zastoj, nakon 10 minuta šanse za preživljavanje su jako male i tada nastupa klinička smrt.
Stoga je uz prevenciju od velike važnosti pravovremena pomoć. Što to konkretno znači pojasnila je dr Berović: „U tom lancu preživljavanja ste bitni svi vi, laici jer je važno što prije započeti s masažom srca do dolaska Hitne pomoći kako bi se spriječila dishemija, nedostatak kisika u mozgu.“
U Udruzi Ritam srca, rečeno je, planirali su javnim tribinama i drugim načinima informiranja javnosti doprijeti do pola milijuna ljudi, a planirani broj premašen je za 7 posto pa će se sa sličnim događajima nastaviti.
