Još je ranije u sklopu paketa besplatnih usluga u bankama bilo riječi o stvaranju nacionalne mreže bankomata na kojima bi građani dvaput mjesečno bez naknade mogli podizati novac. No, sve je u međuvremenu prepušteno bankama koje se trebaju dogovoriti oko stvaranja takve mreže, ali i dijeljenju zajedničkih troškova.
U Hrvatskoj je do kraja protekloga tjedna otvoren ukupno 108.171 paket besplatnih usluga, što je svega 1,6 posto od ukupno 5,9 milijuna otvorenih potrošačkih bankovnih računa. No, paketi besplatnih usluga su ionako vezani za račune na koje stižu redovita primanja, poput plaća i mirovina. Moguće je da je razlog interesa slabijeg od očekivanja to što se neke usluge, poput mobilnog bankarstva, naplaćuju unatoč besplatnom paketu. Naime, banke su mogle birati hoće li u svoje pakte usluga odabrati mobilno ili internetsko bankarstvo. Većina ih je odabrala internetsko. No, primjena pakta besplatnih usluga u bankama još nije dovršena. Naime, od početka 2027. godine bi građani s računa koji sadrže besplatne pakete imali pravo podići novac na bilo kojem bankomatu u Hrvatskoj bez naknade dva puta mjesečno.
Podizanje novca bez naknade
S tim u vezi banke su krenule u dogovore oko stvaranja nacionalne mreže bankomata. "Riječ je o izrazito kompleksnom i višeslojnom projektu koji zahtijeva tehničku, operativnu i pravnu usklađenost više dionika. Iako zajednička mreža ima značajan potencijal, njezina provedba mora biti održiva i jasno pravno utemeljena, uz posebnu pažnju posvećenu zaštiti interesa i potreba klijenata", rekli su iz Hrvatske udruge banaka za Poslovni dnevnik. Neslužbeno se doznaje kako je od savjetničke kompanije Ernst & Young naručena studija, kojom su, uz dosadašnje rasprave i analize, iznjedrena tri modela na koji bi način nacionalna mreža bankomata trebala funkcionirati. Navodno bi sve trebalo biti jasnije za nekoliko tjedana, kad bi trebala biti donesena konačna odluka o načinu funkcioniranja cijelog sustava.
Prva ideja bivšeg ministra financija Marka Primorca bila je da se omogući pet besplatnih podizanja na bankomatima bilo koje banke. No, HNB nije blagonaklono gledao na takvu ideju, već je tipovao za uspostavljanje nacionalne mreže bankomata. Taj je model predviđao da upravljanje bankomatima preuzme Fina, bio je čak spreman i prijedlog memoranduma o razumijevanju. No, na kraju je sve prepušteno dogovoru između banaka.
Čeka se dogovor
Prema podacima HNB-a, pretprošle godine je na bankomatima u Hrvatskoj obavljeno 106 milijuna tranksacija vrijednih 19,24 milijarde eura. Lani je bilo aktivno 3.816 bankomata, s time da je tijekom ljeta bilo osposobljeno i više od 4.700 bankomata, po čemu spadamo u europski vrh po broju bankomata na 100.000 stanovnika, kao uostalom i sve druge turističke zemlje. Većina bankomata nalazi se u Zagrebu te u jadranskim županijama, a pod upravljanjem i vlasništvom su samih banaka. Oko 1.000 bankomata dio je mreže MBNet, što jamči bankama koje su unutar te mreže dijeljenje troškova infrastrukture, odnosno ponudu gotovine po nižim troškovima.
Upravo su troškovi održavanja bankomata, što uključuje tehničko održavanje, opskrbu novcam, ali i najam prostora u kojima se nalaze, dio dogovora između banaka. Moguće je da se upravo oko toga "lome koplja". Naime, procjenjuje se da, od ukupnih prihoda banaka od provizija i naknada, oko 40 posto otpada na naknade u poslovanju s građanima. Riječ je o otprilike 380 milijuna eura. Koliko će on iznositi nakon uvođenja mogućnosti besplatnog podizanja novca s bankomata, nije poznato.
