Splitsko-dalmatinski HSP upozorio je priopćenjem na zaštitu vode na području Splitsko-dalmatinske županije. Upozorili su na ilegalna odlagališta otpada u Zagori, točnije na području Muća te Otišića u blizini Cetine. Iz HSP-ova Povjerenstva za ekologiju žele ukazati na neodrživu ekološku situaciju na području Općina Muć i Dugopolje, koje, kako navode, ima obilježje ekološke katastrofe. Njihovo priopćenje prenosimo u cijelosti i autentično:
HSP SDŽ još jednom skreće pažnju na ovu iznimno i rekli bi životno važnu problematiku. Apeliramo na državne institucije ali i širu javnost da zaštite VODU kao naš najvrijedniji resurs. Naime, RH je objavila Strategiju upravljanja vodama, a trenutno se radi na novoj strategiji prostorno planskog razvoja, kao i na Strategiji za sprječavanja utjecaja klimatskih promjena na život i zdravlje stanovnika.
Sve te strategije imaju za prioritet samo jedno; očuvanje prirode, posebno zraka, vode i obalnog pojasa kao osnovnih preduvjeta za naš život. Nasuprot tome mi se danas nalazimo u situaciji da kao narod moramo doslovno boriti protiv uništenja našeg okoliša, a posebno vode. Dakle, za svoja temeljna Ustavna prava.
Kako je uopće moguće to da oni koji su pred zakonom obvezni i koje smo mi zadužili da brane naša Ustavna i zakonska prava rade upravo suprotno. Promiču devastaciju i to baš onoga što u svojim Strategijama propisuju kao najvažnije za očuvanje. Podsjećamo na činjenicu i zakonsku regulativu po kojoj Vodni plan, kao strateški resurs, ima prioritet nad svim ostalim planovima (energetskim, poljoprivrednim, gospodarskim, industrijskim itd.), te se kao takvi svi planovi moraju usklađivati upravo po njemu, a ne obratno.
Podaci s terena govore ipak suprotno, a kada je riječ o SDŽ ističemo slijedeće. Procjedne i otrovne vode koje osim što prolaze kroz kraški teren dijela Podmosorja, smetlišta Karepovac (sutra moguće i Lećevice) imaju direktni utjecaj na kvalitetu vode u SDŽ. Tu kao iznimno kritična područja svakako treba naglasiti općine Dugopolje i Muć, odakle crne jame i oborinske vode te bazeni (laguna Kožnjak), dakle onečišćena i toksična voda dolazi direktno na izvorišta rijeka Jadro i Žrnovnica.
Posebno je bitno spomenit divlja odlagališta poput onog u Otišiću koje utječe na vodu u Cetini (Šilovka) te divlji deponij u Muću. Podine-kod Sarića jame. Hrvatske vode istina ulažu velika sredstva u održavanje vodotoka u općini Muć. Međutim, činjenica da se radi o iznimno plavnom području koje isto kao i u slučaju Dugopolja ima ulogu prirodnog lijevka za cijeli vodni bazen jer velike količine upravo tih slivnih voda završavaju na Pantani i rijeci Jadro.
Ono o čemu na žalost mnogi šute, a šira javnost ne zna, je da institucije ne samo da okreću glavu, nego direktno sudjeluju u tom bezakonju, legalnom kriminalu i ugrozi zdravlja stanovnika šireg područja SDŽ. Naime radi se o divljem deponijuPodine – kod Sarića jame. Prirodne kotline u kojoj se nalazi mali „Karepovac“ odnosno po nekim lokalnim procjenama naslage sa 30-40 m građevinskog materijala, smeća i strvina. Sve u neposrednoj blizini napuštene golubnjače, duboke jame čije slivne vode prolaze kroz, iako zatvorenu, još veću jamu udaljenu samo oko 200 m zračne linije u radnoj zoni Prisike, a na kraju sve završi u vodama koju pijemo i to kao što znamo bez pročistača.
Po kazivanju samih mještana životinjski otpad; iznutrice i lešine iz obližnjih poduzeća direktno završave upravo u tim jamama i to kako bi se prikrio nesnosan smrad. Gotovo nevjerojatno ali do same rampe tog istog divljeg odlagališta, na kojem JLS te brojni pojedinci, nelegalno zarađuju i zagađuju, stoji još i mjesno vodocrpilište.
HSP postavlja logično postavlja kolika je cijena te šutnje i nemara, do kada će institucije okretati glavu, a posebno do kada će to sve ova naša napaćena i iscrpljena zemlja podnositi ? I na posljetku koji i kakvi su to uopće ljudi koji se tako odnose prema vlastitoj prirodi. Zemlji koja ih hrani i okolišu u kojem i sami žive. Kome ga i kako ostavljaju u nasljedstvo?
