Poznati splitski svećenik, don Ante Žderić, komentirao je val podrški koji se diljem Europe upućuje studentima u Srbiji, a komentirao je i sve one koji su usprotivili takvoj podršci. Dao je svoje viđenje o tome kako nas se ta zbivanja itekako tiču. Njegovu objavu prenosimo u nastavku:
Zašto je važno podržati studentske i građanske prosvjede i štrajkove u Srbiji? Zašto je to važno i kod nas u Hrvatskoj? Zato što je riječ u njihovoj borbi za društvenu pravdu i pravosudnu učinkovitost. Zato što svakom mislećem i odgovornom građaninu treba biti stalo do tih, univerzalnih vrijednosti, za kojima vapi i naše, poniženo i učmalo, hrvatsko društvo. Njihovu je borbu prepoznao demokratski svijet. Volimo si laskati da smo i mi dio tog svijeta.
.png)
Zato što mi nismo SAD ili Japan, zemlje sa sigurnim okružjem (ako je igdje uopće sigurno), već pribalkanska zemljica. A Balkan će uvijek biti bure baruta. Zato što je Srbija pred našim vratima i zato što demokracija, mir i društvena pravednost u toj zemlji znači stabilnost u našem okružju. To nije važno samo uskovidnima.
Zato što ne možemo glumiti da smo Alisa u zemlji čudesa, jer se događaji u Srbiji odvijaju na samo pola sata vožnje od naše granice. Zato što stabilnost ovog dijela Europe i te kako utječe na hrvatsko gospodarstvo, od prometa, trgovine do turizma.
"Recite radije da ih mrzite jer su Srbi"
Zato što je riječ o mladim generacijama, koje se u vrijeme Domovinskog rata nisu ni rodile. Predbacivati im ulogu ratnih huškača i podržavatelja rata 91. je čista zloća, koja govori o pakosti onih koji to čine. Bizarno. Ne, ne postoji transgeneracijska, ni kolektivna krivnja. Toga nas je Krist oslobodio. Tko živi u mentalnom sklopu da netko mora biti kriv jer je Srbin, Kinez ili bilo tko treći na ovoj planeti, neka odmah ujutro ode u izabranog liječnika obiteljske medicine po uputnicu za specijalista. Vlastite su frustracije gadna stvar. To treba liječiti.
Zato što dobar čovjek želi dobro svima. Zli za svoju zloću traži bizarna opravdanja. Zato što su Hrvatska i Srbija susjedi. Ne mogu niti trebaju bježati jedni od drugih. Razvoj demokracije i pravne države u Srbiji može samo pridonijeti našem dobru. Sjetite se samo pitanja nestalih u Domovinskom ratu. Dobro jednih mora biti dobro drugih. Tko se tome suprotstavlja, sretan mu put u Sjevernu Koreju. Tamo će naći istomišljenike.
Zato što srbijanske vlasti ionako sve i svakog optužuju za urotu. To je simptom režima koji umire. Krajnje je cinično podršku studentima ocijeniti kao miješanje u tuđu zemlju. Recite radije da ih mrzite jer su Srbi. I sami znate da je tako. Da nije njih, mrzili biste nekog drugog. Jer imate potrebu mrziti. I to još loše pakirate u celofan "nemiješanja".
"Mi u Hrvatskoj se ne borimo. Mi idemo u Njemačku i Irsku"
Zato što je borba za pravdu i demokraciju borba svakog uljuđenog građanina. Bila ta borba u Srbiji, Gazi ili Ukrajini. To smo dužni podržati radi generacija koje dolaze.
Zato što iskreno domoljublje podrazumijeva poštivanje drugih. Nacionalizam je izvitopereno domoljublje. Nacionalizam je sravnio Vukovar i napunio jamu na Ovčari leševima. Htjeti dobro drugima, drugačijima, je naša kršćanska dužnost. Ta se mladost u Srbiji, pobogu, bori za bolji život sutra. Mi u Hrvatskoj se ne borimo. Mi idemo u Njemačku i Irsku.
Nazivati one koji podržavaju studentsku i građansku borbu u Srbiji Jugoslavenima je samo znak jada onih koji to kažu. Ili zamjena teza ("a što s...?) - tipično za one koji nemaju argumente. A zloća ih nema. Razumijem ih. Nije lako maskirati vlastiti jal, pa mi, pravo, takvih bude žao. Nisu jadni krivi jer i ne mogu bolje. Nije svima dano.
