Splitski epidemiolog pojasnio zašto u SAD-u jako pada broj zaraženih, dok u Europi traje izraženi treći val

Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

Danas 7. travnja 2021. kada pišem ovaj tekst o pandemiji bolesti COVID-19 izazvanom korona virusom već smo dobro zakoračili u proljetni mjesec travanj. Slavili smo Uskršnje blagdane shodno mogućnostima uvjetovanih provedbom epidemioloških mjera. Vjernici su bili na Uskršnjim bogoslužjima u ograničenom broju no dostojanstveno i sukladno epidemiološkim preporukama. Na Hvaru održana je višestoljetna tradicija procesije „Za križen“.

Tekst se nastavlja nakon oglasa

Na sam dan Uskrsa 4. travnja navršio se 13. tjedan ove godine odnosno 58. tjedan trajanja pandemije. Ovo nam je bio drugi Uskrs u pandemiji korone.

Završavajući obradu podataka za protekli 13. tjedan zamijetio sam da je zbirno u svih 27 zemalja Europske unije (EU) nakon šest tjedana stalnog povećavanja broja zaraženih korona virusom od 14. veljače uslijedio 58. pandemijski tjedan od 29. ožujka do 4. travnja kada je broj prosječno dnevno zaraženih osoba 155.685 bio prvi put manji od sedmodnevnog prosjeka prethodnog tjedna 158.658 osoba. Taj broj manji za svega 2.973 novozaraženih ili 1,87% nije toliko značajan koliko je značajan prekid povećanja broja zaraženih kakav je bio u jesenskom razdoblju u mjesecima od listopada do prosinca 2020. godine. Ovo se može smatrati najavom početka značajnijeg smanjenja novozaraženih (Slika 1.).

Povećanje broja zaraženih u razdoblju od sredine veljače do početka travnja 2021. nije posebnost samo zemalja EU.

Neočekivano veliko povećanje broja zaraženih dogodilo se u čitavom svijetu te se svugdje počelo govoriti o trećem valu pandemije. Kao uzrok povećanja, osobito u mjesecu ožujku koji je nadmašio veljaču, navodi se pojava brzoširećih mutanata virusa korone. Brojni su to obrazlagali kako koronavirus epidemije nemaju obilježje sezonalnosti, tj. da ekološke klimatske okolnosti nisu bitne za širenje virusa. Tima ističem, ne gledajte pojedinačne primjere pojavnosti, gledajte u ukupnosti. Neka im za primjer posluži činjenica da je od ukupno 132 milijuna zabilježenih zaraženih korona virusom u ovoj pandemiji u cijelom Svijetu do prekjučer 5. travnja 2021. njih 95 milijuna (72%) bilo zaraženo u hladnijem razdoblju godine (listopad-ožujak) (Slika 2.).

Istina da ove godine zimsko razdoblje malo ustukne pa onda ponovno pokaže svoju zimsku ćud. Nakon kratkotrajnog zatopljenja nastupi još veći val hladnoće. Tako i jučer 6. travnja ponovno je zima „ošinula repom u proljetno vrijeme“. Zabijelio je snijeg i u nizinskim predjelima i na priobalju. Nastradali su procvjetali voćnjaci. Kako kažu jedna nevolja ne dolazi sama. Ovo sve ukazuje na mudrost izreka naših predaka poput ove iz primorja i zagore „Sveti Luka (18. listopada) u jarbole tuka pa do Sv. Marka (25. travnja) nema ruke vanka“. Upravo tako ove godine izgleda da ćemo pravo proljetno vrijeme imati tek iza polovice travnja. Stoga sva ova događanja u svezi pandemije korone u mjesecu ožujku i travnju moramo promatrati kao sezonsku pojavu jednog te istog vala hladnijeg razdoblja godine.

Nije tako samo kod nas u Europi već je tako u svim zemljama sjeverne hemisfere osim izuzetaka kao što su Sjedinjene američke države (SAD) i Ujedinjeno Kraljevstvo (UK).

Stanje u UK opisano je u prethodnom članku kojeg možete pročitati u mojoj kolumni otvorenoj u Dalmaciji Danas.

U EU od početka pandemije u Italiji 15. veljače 2020. godine do 4. travnja 2021. godine ukupno je zabilježeno 27.423.268 stanovnika EU zaraženih koronavirusom. Preminulo je 609.366. Kumulativna stopa zaraženih na ukupno 445,4 milijuna stanovnika EU je 6.157,57 na 100.000 stanovnika dok je stopa smrtnosti 136,83/100.000. Udjeli umrlih na broj zaraženih tj. letalitet izražen u postocima kako kumulativni tako i po mjesecima najveći je bio u veljači dok u ožujku i prvim danima travnja pokazuje smanjivanje udjela. To ukazuje da veća zaraženost ne uzrokuje veću smrtnost već naprotiv. Kao uzrok smanjenju letaliteta može se uzeti u obzir i to što je dobar dio populacije starije od 65 godina i oni rizični s više bolesti procijepljen te manje obolijevaju i umiru (Tablica 1.).

Tablica 1. Zaraženi virusom korone i umrli od bolesti COVID-19 u zemljama EU

Izvor: Coronavirus Update   https://www.worldometers.info › coronavirus

Stubičasti dijagram na slici 5. ilustrira koliko je suprotno očekivanjima broj zaraženih korona virusom u zemljama EU u mjesecu ožujak nadmašio sve prethodne mjesece.

U SAD koje imaju 332,5 milijuna stanovnika do 4. travnja zabilježeno je 31,4 milijun zaraženih koronom (kumulativna stopa 9.456,3/100.000), a umrlih 568.762 (kumulativna stopa 171,10/100.000) što su stope značajno više nego stope u EU.

Bitno je istaknuti da najrazvijenija i gospodarski najmoćnija zemlja svijeta za razliku od EU i čitavog svijeta, nema povećanja zaraženih koronom u ožujku. Broj zaraženih je manji nego u veljači pa čak i od mjeseca listopada (Slika 3.).

Usporedba tjednih stopa zaraženosti u EU sa SAD gdje se smanjenje stopa zaraženih korona virusom od posljednjeg tjedna mjeseca siječnja nastavilo sve do kraja mjeseca ožujka kada je uslijedilo lagano povećanje kroz posljednja dva tjedna.

Povećanje tjednih stopa zaraženih u zemljama EU od polovice veljače uz navedeno smanjenje u SAD dovelo je da je EU na kraju ožujka i početku travnja dvostruko nadmašila stope zaraženosti u SAD (Slika 4.).

Gdje je uzrok takvom gotovo Kopernikanskom obratu?

Sljedeći grafikon preuzet iz Cijepljenje protiv koronavirusa (COVID-19) Statistika i istraživanje https://ourworldindata.org/covid-vaccinations sve objašnjava.

Dok je u EU na dan 5. travnja 2021. na 100 stanovnika utrošeno 12,8 doza u SAD je na 100 stanovnika utrošeno 32,15 doza. Dakle, dva i pol puta više Amerikanaca obuhvaćeno je cijepljenjem protiv korona virusa nego Europljana iz EU.

Znanstvenici su još na samom početku pandemije ustvrdili da je za prekid epidmijske pojavnosti neophodno postići otpornost u zajednici prema virusima korone od najmanje 70% kod svih stanovnika.

Prirodna prokuženost zbirno u svim zemljama EU je 6,2% te uz još 12,8%-tnu procijepljenost daje ukupnu otpornost za cijelu zajednicu EU od 19%. Ako bismo uzeli da je procijenjena otpornost prirodnim prokužavanjem trostruko veća od zabilježene tada bi zbirna ukupna otpornost cijele zajednice bila 31,4% što je još uvijek daleko manje od željenih 70%.

Trostruko povećanje prirodno prokuženih temelji se na rezultatima serepidemioloških istraživanja koja su mahom ustvrdili postojanje protutijela kod 25% ispitanika za razliku od 6-8% zabilježenih utvrđivanjem virusa u obrisku nosa.

U SAD otpornost cijele zajednice izračunata istom metodologijom je 62,7%. To je veoma blizu 70%-tne otpornosti zajednice. Pozitivni učinci u SAD već se vide, zar ne?

Na kraju dodajem tablicu 2. u kojoj se vidi kakvo je stanje otpornosti na korona infekciju u 40 zemalja Europe. Ukupna otpornost urađena je istom metodologijom kao za EU ukupno i za SAD.

Broj zaraženih i broj procijepljenih daju broj ukupno otpornih na infekciju. Što je njihov broj tj. udio u postocima veći, to je ujedno manji epidemijski potencijal za ponovno izbijanje epidemija. Mogu se pojavljivati samo sporadični izvanepidemijski oblici zaražavanja odnosno COVID-19 bolesti.

Zemlje koje su bliže 70%-tnom udjelu ukupno otpornih na infekciju imaju više izgleda za što skorije gašenje epidemije i prestanak ponovne epidemijske pojavnosti osim ako ne uslijedi pojava novog soja otpornog na cjepiva i od kojeg nas neće štititi prirodno stečena otpornost.

O stanju u susjednim zemljama i drugim zemljama te u Republici Hrvatskoj i u Splitsko-dalmatinskoj županiji u sljedećem članku.

Tablica 2.

Otpornost u zajednici na korona virus infekciju u europskim zemljama na dan 4. travanj 2021.  (rangirano prema zbiru prirodne prokuženosti x 3 + procijepljenost)

Izvorori podataka:  1.  Coronavirus Update   https://www.worldometers.info › coronavirus   

2. Cijepljenje protiv koronavirusa (COVID-19) Statistika i istraživanje

 https://ourworldindata.org/covid-vaccinations