Splitski epidemiolog: Kategorički tvrdim – trećeg vala neće biti!

"Bolest COVID-19 može se pobijediti. Mora se ustrajati provedbom općih mjera dok ne dobijemo dostatne količine cjepiva kada se moramo u što većem broju procijepiti. Ja sam se cijepio. Volio bih da se i vi što skorije cijepite"


Za Dalmacija Danas piše dr. Mladen Smoljanović, splitski epidemiolog s više od 30 godina iskustva, bivši ravnatelj NZJZ Splitsko-dalmatinske županije te umirovljeni profesor s Katedre za javno zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Splitu.


Nisam se oglašavao od 20. prosinca. Očekivao sam da ću pročitati ili vidjeti neki od službenih osvrta ili komentara na zbivanja u svezi korona virusa iz moje matične ustanove. Ja sam ipak već treću godinu umirovljenik, nisam više subjekt već kao pripadnik starije dobne skupine sa svojima čimbenicima zdravstvenih rizika  mogu biti samo objekt u zbivanjima u svezi korone. Premda isključen i izoliran, što zbog same korone, što zbog inih razloga, nerv epidemiologa ne ostavlja me mirovati i biti pasivni promatrač.

Brojni su upiti prijatelja, poznanika, građana koji mi se jave i na ulici što će biti dalje. Kažu do sada ste skoro pa sve dobro prognozirali kao i nekad u lažnoj pandemiji „svinjske gripe“. Hoće li biti trećeg vala? Kako djeluje cjepivo na koronu? Kolika je opasnost od samog cjepiva? Koliko dugo cjepivo štiti? Hoćete li se sami cijepiti? Prebolio sam koronu, trebam li se cijepiti? itd.

Ne kanim odgovarati na pojedinačne upite već kroz grafički predočene činjenice, pokazatelje u svezi kretanja korone koji su mi dostupni samo iz sredstva javnog priopćavanja, ponuditi čitateljima da sami nađu odgovor. Mogu samo nešto sugerirati što je vezano specifično uz struku epidemiologa deskriptivne i time komparativne epidemiologije.

Nastavljam s dijagramom prikaza kretanja prosječnog dnevnog broja utvrđenih korona pozitivnih građana. U Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) šest tjedana nakon 13. prosinca traje stalni pad broja zaraženih do broja od prosječno dnevno 80 zaraženih u posljednjem tjednu 24. siječnja što je na razini početka epidemijskog vala iz mjeseca listopada kada je uslijedio streloviti dvomjesečni uzlet zaražavanja do kraja mjeseca studenog, odnosno početka prosinca. Gotovo jednako koliko je trajalo povećavanje broja zaraženih toliko traje smanjivanje (simetrična raspodjela od po osam tjedana) (Slika1).

Slika 1.



Jednako se zbivalo u cijeloj Hrvatskoj s jednom razlikom. Na samom stubičastom dijagramu uočljiv je znatno strmiji pad prosječnog dnevnog broja zaraženih koronom za više od 60% u dva tjedna. Dva razloga takvoj pojavi se mogu razmatrati: ili je tome uzrok neuvrštavanje rezultata brzih antigenskih testova u zvaničnu statistiku ili stvarno djelovanje epidemioloških mjera uvedenih i primijenjenih krajem mjeseca studenog. Moje je mišljenje da su tome doprinijele obje okolnosti uz činjenicu da je i prirodna potrošenost epidemijskog potencijala imala svoju neizostavnu ulogu (Slika 2).

Procjenjuje se da je približno milijun stanovnika Hrvatske tj. jedna četvrtina ili 25% aktivno imunizirana tj. prokužavanjem su postigli otpornost.



Slika 2.

Broj umrlih od bolesti COVID-19 također je u smanjivanju kao posljedica smanjenog obolijevanja od COVIDa-19. Razumljivo, broj umrlih pojavljuje se u zaostatku od dva-tri tjedna od vremena zaražavanja.

Do 18. siječnja od početka pandemije ukupno je u Hrvatskoj umrlo 4.655 bolesnika. Od tog broja 1.080 je mlađih od 70 godina, dob za koju se u Zapadnoj Europi smatra graničnom za prijevremeno nastupile smrti. Gotovo jedna četvrtina (23,20%) umrlih u Hrvatskoj pripada toj dobnoj skupini dok je iz iste dobne skupine prijevremenih smrti u Njemačkoj tek nešto više od jedne desetine građana (10,96%) (Slika 3.; Tablica 1).

Slika 3.

Tablica 1.  Usporedba smrtnosti od COVID-19 bolesti u Njemačkoj i Hrvatskoj

 

NJEMAČKA₁

(22.siječanj 2021.)

HRVATSKA₂

(18.siječanj 2021.)

umrli % umrli %
sve dobi 47.494 100,00 4.655 100,00
≤69 5.207 10,96 1.080 23,20
≥70 42.287 89,04 3.575 76,80

 

Izvor 1 • Coronavirus (COVID-19) deaths by gender and age Germany 2021 | Statista

Izvor 2 – Tjedna izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo https://www.koronavirus.hr/najnovije/tjedna-izvjesca-hrvatskog-zavoda-za-javno-zdravstvo/854

Dijagram kretanja broja umrlih u SDŽ također pokazuje trend smanjivanja. Povećanje broja umrlih u posljednjem tjednu do 24. siječnja ne može se objasniti bez detaljnijih pokazatelja. Možda je to samo prolazna kratkotrajna promjena koju treba pratiti (Slika 4).

Slika 4.

RASPODJELA ZARAŽENIH I UMRLIH PO MJESECIMA

Broj zaraženih koronom i umrlih od COVID-a 19 po mjesecima u Hrvatskoj i SDŽ prikazani na dijagramima u Slikama 5. i 6. prikazuju da su samo mjeseci listopad, studeni i prosinac po broju zaraženih koronom iznad mjesečnih prosjeka. Za mjesec siječanj 2021. godine čiji broj zaraženih se odnosi na razdoblje do 24. siječnja očekuje se da će prijeći prosječni mjesečni broj zaraženih. Tako su epidemijska četiri mjeseca što bi po trajanju odgovaralo nešto manje od trajanja prosjeka sezonskih epidemija gripe. Po vremenu ispoljavanja epidemije istovjetnu krivulju imali smo samo kod epidemije gripe A H1N1 pdm09 tzv. svinjska gripa iz sezone 2009/10 koja je u Hrvatskoj završila samim početkom mjeseca siječnja.

Slika 5.

Slika 6.

Stope zaraženih koronom i umrlih od COVID-a 19 na 100.000 te letalitet u postocima po županijama Republike Hrvatske do 10. siječnja

Najveće stope zaraženih koronom od početka pandemije do 10. siječnja ispoljile su se u sjevernim hrvatskim županijama: Međimurska, Varaždinska i Krapinsko-zagorska. Iza njih slijede tri jadranske županije: Splitsko-dalmatinska, Ličko-senjska i Primorsko-goranska.

Daleko najmanje stope zaraženih imaju dvije jadranske županije: Dubrovačko-neretvanska na krajnjem jugu Hrvatske i na sjeveru Jadrana Istarska županija (Slika 7.).

Te dvije županije uz Zadarsku županiju imaju i najmanje stope smrtnosti (Slika 8.).

Letalitet, umrlost, u odnosu na broj utvrđenih zaraženih koronom također je najmanji u Istarskoj županiji i to značajno što se ne može tumačiti slučajnošću (Slika 9.)

Slika 7.

Slika 8.

Slika 9.

Komentirao bih samo upit koji se često i u medijima postavlja: Hoće li biti trećeg vala?

Odmah kategorički tvrdim: NEĆE! Prvo i osnovno razvidno iz prikazanog mi smo sada na završetku tek prvog epidemijskog vala.

Ono što se događalo lanjskog proljeća i kroz ljeto možemo reći: virus korone nas je samo okrznuo.

Pravu epidemijsku pojavnost imamo tek od listopada. Njezin završetak možemo očekivati u veljači uz uvjet da zadržimo dosadašnje ponašanje i da se ne dogodi pojava mutiranog virulentnijeg soja virusa korone koji bi bio neki novi SARS-CoV-3 virus sposoban izazvati neku novu bolest COVID-21.

Iza veljače nema vremena do proljeća razviti epidemiju koja bi mogla biti drugi epidemijski val. Ako se nešto i razvije tada će zbog smanjenja epidemijskog potencijala to biti epidemija oslabljelog (abortivnog) oblika s puno manje oboljelih nego u prvom valu.

Vidjeli smo do sada da se i bez cijepnog imuniteta korona može kontrolirati i suzbiti. Jasno da je to uz provedbu samo općih mjera dugotrajnije i mukotrpnije nego kad bi dobili dostatne količine cjepiva.

Uz procjepljivanje milijun starijih od 50 godina i ostalih iz rizičnih skupina do ljeta mogli bismo očekivati korona-free ljetnu sezonu na hrvatskom Jadranu ljeta 2021. godine.

Potrebno bi bilo procijepiti nastavnike u školama i na fakultetima kao i sve ugostitelje i trgovce.

Učenike i studente pustiti po procjepi navedenih slobodnom pohađanju nastave. Uskratiti im pohađanje nastave samo kod pojave simptoma i znakova bolesti koje moraju preboljeti kod svoje kuće ili u domu.

Famu o djeci kao superširiteljima korone treba zaboraviti. U Hrvatskoj gdje je 25% samačkih kućanstava, gdje je više od pola obitelji nuklearnih obitelji (roditelji i 1-2 djeteta) školska i vrtićka djeca ne mogu biti širitelji. Uostalom, dovoljno je u izvješćima HZJZ pogledati koliko je bilo bolesne djece u odnosu na odraslu radno sposobnu dob. Zanemarivo malo.

Sigurno će netko komentirati da je to stoga što su djeca asimptomatski širitelji.

U tu tvrdnju ne vjerujem mnogo.

Treba razlučiti stanja vironoštva. Ne znači da je netko tko je vironoša istovremeno i virosijač. Biti virosijač može se biti samo kod razvoja faza pune bolesti kada organizam zaraženog producira toliko mnoštvo virusa u organizmu koji se u većini slučajeva manifestiraju svim fazama bolesti: zaražavanje-inkubacija-klinički znakovi bolesti-oporavak. Virosijač teško može biti potpuno asimptomatski vironoša.

Kronično vironoštvo kod ljudi zasada nije utvrđeno. Također nema drugog domaćina niti vektora za SARS-CoV-2.

Bolest COVID-19 može se pobijediti. Mora se ustrajati provedbom općih mjera dok ne dobijemo dostatne količine cjepiva kada se moramo u što većem broju procijepiti.

Ja sam se cijepio.

Volio bih da se i vi što skorije cijepite.

 

Moja reakcija na članak je...
Vau
67
Haha
2
Hagić
7
Hmmm
3
Plač
1
Grrr
5
Molim?
4

Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime