SPLITSKI EPIDEMIOLOG ANALIZIRA Hoćemo li u crveno? Zagora je apsolutni "prvak" dvotjedne stope zaraženosti u Hrvatskoj!

Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

Prošli tjedan pomno smo pratili četrnaestodnevne stope zaraženosti korona virusima. Zabrinuto smo iščekivali hoćemo li ostati u tzv narančastoj zoni ispod 200 zaraženih kroz četrnaest dana na 100.000 stanovnika. Hoće li nas Europski centar za kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) staviti u crvenu zonu, zonu povećanog rizika zaražavanja korona virusima. Odahnuli smo kad je objavljeno da ostajemo u zoni narančaste boje.

U zelenoj zoni sa 14-dnevnom stopom zaraženosti ispod 50/100.000 u Hrvatskoj je trenutno samo pet županija i to četiri kontinentalne. To su Istarska županija, Krapinsko-zagorska, Požeško-slavonska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska. Sve ostale županije su u narančastoj zoni ispod 200/100.000 zaraženih. Samo je Splitsko-dalmatinska županija (SDŽ) od 19. kolovoza u crvenoj zoni iznad 200 zaraženih.

Sva sredstva priopćavanja stalno ponavljaju cijepite se. Već su postali dosadni nastojanjima koja baš ne nailaze na odgovarajući odgovor građana. Uostalom, ova sadašnja cijepljenja zakasnila su i za turističku posezonu, a kamoli za vrh sezone koji je na izmaku.

Za desetak dana smo u mjesecu rujnu, kalendarski još uvijek ljeto, ali klimatološki je već rana jesen. Vrlo je izgledno da ćemo iz velikih vrućina kroz cijeli srpanj i kolovoz odjednom ući u kišovitu i hladnu jesen. To su okolnosti koje odgovaraju širenju respiratornih virusa pa tako i virusa korone.

Grafikon koji slijedi prisjetit će vas kako je to izgledalo prošle godine.

Vrhunac ljetnog epidemijskog vala 2020. godine u SDŽ bio je u tjednu do 30 kolovoza kada je dnevni prosjek bio stotinjak zaraženih, a mi smo već oko polovice kolovoza ostali bez stranih turista, najprije Slovenaca, zatim Austrijanaca i redom drugih iz EU. Do kraja kalendarskog ljeta slijedilo je smanjivanje broja zaraženih na 50-ak dnevno, a početkom listopada, mjesec dana nakon početka školske godine imali smo prosječno dnevno manje od 30 zaraženih koronom, značajno manje nego sredinom kolovoza.

U listopadu je uslijedilo povećanje broj zaraženih. Pravi zamah zaražavanja nastupio je poslije 18. listopada blagdana Sv. Luke za kojeg se u Dalmaciji kaže da je početak zime. Narodna izreka „Sv. Luka u jarbole tuka do Sv. Marka (25. travnja) nema ruke vanka“. Ovo vjekovno narodno iskustvo potvrdilo se u pandemiji korone. Zaražavanje koronom s jednim kratkim prekidom krajem siječnja i početkom veljače 2021. trajalo je sve do 25. travnja kada je nastupilo smanjivanje zaražavanja do početka mjeseca srpnja.

Sada samo tjedan dana prije prošlogodišnjeg vrhunca prosječnog dnevnog broja zaraženih korona virusima. Imamo gotovo jednak broj zaraženih 106 dnevno. Sa ovakvim stanjem prošle godine davno bi bili u crvenoj zoni.

Međutim, sada nitko ne prijeti ograničenjima za turiste premda trendovi zaražavanja još nisu usmjereni smanjivanju već su naprotiv u povećavanju.

Prema 14-dnevnim stopama zaraženosti SDŽ je već nekoliko dana dobrano premašila crvenu crtu što nije slučaj u drugim dalmatinskim županijama koj su ispod crvene crte. Sve osim Šibensko-kninske županije imaju trend smanjivanja stopa.

Najbolje stanje je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja se 11. kolovoza iz crvene vratila u narančastu zonu. Ovo je primjer kako se epidemiološko stanje korona epidemije veoma brzo može izmijeniti iz povoljnog u nepovoljno i obratno. To se događa naročito kod izvansezonskih epidemija koje pretežito posebno pogađaju određenu populacijsku skupinu. Ovaj sadašnji delta soj posebno je pogodio mlade ljude u povoljnim okolnostima za širenje kao što je turistička sezona. U SDŽ potvrdio je svoju atribuciju brzo širećeg, ali dodao bih još i dugo trajućeg virusa. U SDŽ uzlazni trend povećanja broja zaražavanja traje već više od šest tjedana. Realno je očekivati da bi već kroz ovaj tjedan najdulje slijedeći trebao nastupiti trend smanjivanja broja zaraženih.

Ovakvo nepovoljno epidemiološko stanje u SDŽ značajno utiče na epidemiološko stanje u cijeloj Dalmaciji.

Dalmacija je crvenu crtu prešla 20. kolovoza. Sve ostale hrvatske regije su još debelo u narančastoj zoni. Regija Sjeverne Hrvatske ima 14-dnevnu stopu 116,1/100.000 kao i cijela Hrvatska; Zapadna Slavonija ima stopu 83,8/100.000; Sjeverni Jadran 67,5/100.000 i Istočna Slavonija 62,3/100.000 su tek nešto iznad zelene crte.

Kao što je u lipnju njemački Institut Robert Koch Zadarsku županiju svrstao u crvenu zonu tako se može dogoditi čitavoj Dalmaciji koju je SDŽ „povukla“ u crveno što ne bi bilo korektno.

Zadarska županija se vratila u narančastu zonu kada su 14-dnevne stope smanjene ispod 200/100.000. Premda se to događalo u lipnju, dosta prije vršne turističke sezone, nije zamijećeno da je ulazak u crvenu zonu imao nekog bitnog utjecaja po turističko gospodarstvo Zadarske županije. Zadarska županija jednako kao i druge bilježi velike brojeve dolazaka turista.

Valjda se stoga nitko u SDŽ ne uzbuđuje što smo pred ulaskom, odnosno već dobrano zagazili u crvenu zonu. Vrhunac turističke sezone je gotovo na izmaku.

U turizmu svaki gost u postsezoni je izuzetno važan. Ti gosti zaključuju uspješnost turističke sezone. Međutim sada Covid-potvrdnice (putovnice) dopuštaju turistima slobodno putovanje bez ograničenja. Valjano izdate covid-potvrdnice garant su da se njeni imatelji u načelu ne mogu zaraziti niti prenijeti korona viruse drugima.

Stoga ne uzbuđujmo se hoćemo li ili nećemo biti u crvenoj zoni. Puno je važnije posvetiti pozornost skrbi nad domicilnim stanovništvom i kako zaštiti svoje građane od zaražavanja u narednom hladnijem jesensko-zimskom razdoblju.

Osnova za svaki uspješni protivepidemijski rad je dobro poznavanje epidemiološkog stanja na svom području mjerodavnosti.

Osim dnevnih izvješća Stožera civilne zaštite Splitsko-dalmatinske županije objavljenih u dnevnim glasilima i podataka na portalima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) i Vlade Republike Hrvatske drugih izvora podataka nema. Nema izvora podataka za razinu jedinica lokalne samouprave (JLS) koji su neophodni za valjanu raščlambu epidemiološkog stanja. Bez valjane raščlambe ne može se ni planirati preventivni protivepidemijski rad po područjima županije.

S dostupnim podacima urađene su tablice raspodjele broja zaraženih po JLS u SDŽ od 6. kolovoza 2021. Obuhvaćeno je svih 55 gradova i općina u SDŽ. Izračunate su 14-dnevne stope zaražavanja za svaku JLS kao i po područjima koja čine zasebne cjeline. Uspoređena su izrazito turistička područja (30 JLS) gdje turizam čini bitni dio gospodarstva s neturističkim područjima (25 JLS). Zbirna tablica br.1.  za sve JLS je u prilogu.

Tablica 2.

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u TURISTIČKIM gradovima i općinama Splitsko-dalmatinske županije 19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po stopi zaraženosti)

Za samo tri dana od 19. do 22. kolovoza turistička područja SDŽ od 14-dnevne stope 175,35 došla su na stopu od 200,62/100.000 što je granica ulaska u crvenu zonu.

Isključimo li iz razmatranja općine s malim brojem stanovnika poput Nerežišća i Milne te tako izbjegnemo zamke statistike malih brojeva, vidimo da od 30 JLS njih 10 ima stope 14-dnevne zaraženosti iznad 200.

Prije samo tri dana šest JLS nisu imale nijednog zaraženog dok su sada samo četiri bez zaraženih: Postira, Sućuraj, Sutivan i Šolta.

Niske stope 14-dnevne zaraženosti manje od 100 zaraženih/100.000  imaju otok Vis, Podgora i Gradac.

Najbrojniji stanovnicima Grad Split što je logično ima i najviše zaraženih 296. Međutim sa stopom od 172,05/100.000 nalazi se u sredini ljestvice na 16 mjestu.

Drugi po veličini grad u SDŽ Grad Kaštela imaju 111 zaraženih posljednjih 14 dana što daje stopu zaraženosti od 270,07/100.000. U odnosu na Grad Split to je statistički značajno veća stopa (χ²=16,21; P<0,001).

Slijedeći grad sa najvećim brojem zaraženih proteklih 14 dana je Grad Makarska s 50 zaraženih i stopom 360,05/100.000. Stopa je značajno veća od stope u Gradu Splitu, ali bez značajnosti razlike u odnosu na Grad Kaštela.

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u gradovima i općinama MAKARSKE RIVIJERE 19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po stopi zaraženosti)

Cijela Makarska rivijera ne pokazuje u odnosu na druge dijelove SDŽ drugačije razlike od samog Grada Makarske.

Iza Makarske rivijere drugo najveće imitivno turističko područje u SDŽ  je otok Brač.

Iza otoka Brača po turističkim sadržajima slijedi otok Hvar.

Između otoka Hvara i otoka Brača kao i u odnosu na Makarsku rivijeru nema značajnosti razlika u 14-dnevnoj zaraženosti korona virusima.

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u gradovima i općinama Otoka BRAČ             19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po stopi zaraženosti)

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u gradovima i općinama Otoka HVAR            19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po stopi zaraženosti)

Iz turističkih područja prikazana su još područja Omiške i Trogirske rivijere.

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u gradovima i općinama OMIŠKE RIVIJERE           19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po stopi zaraženosti)

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u gradovima i općinama TROGIRSKE RIVIJERE           19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po stopi zaraženosti)

Trogirska rivijera ima statistički značajno manju 14-dnevnu stopu zaraženosti u odnosu na Omišku rivijeru 148,74/100.000 vs. 277,00/100.000 (χ²=8,44;P<0,01).

U neturističke JLS svrstane su gradovi i općine kojima turizam nije primarna djelatnost što ne znači da isti nisu i uključeni u turističku aktivnost. Ovo se primarno odnosi na Imotsku krajinu koja posljednjih godina ubrzano povećava turističke sadržaje za jednu ozbiljnu turističku ponudu i većim tour-operatorima.

Tako se u ovom popisu nalazi 25 gradova i općina s ukupno 122.601 stanovnikom za razliku od turističkih područja gdje je u 30 JLS 324.496 stanovnika.

Sažetak tablica 2. i 3.

Do povećanja broja zaraženih stanovnika u četrnaestodnevnim razdobljima u razmaku od samo tri dana došlo je i na turističkom kao i neturističkom području s razlikom da je na turističkom području to povećanje bilo 14%-tno, a na neturističkom području 30%.

Razlike 14-dnevnih stopa zaraženosti više su nego razvidne u korist veće zaraženosti na neturističkim područjima 429,03/100.000 prema 200,62/100.000 na turističkim područjima.

Ove činjenice važno je da prime na znanje oni koji stalno, uporno i pogrešno ponavljaju u medijima da je veći broj turista uzrok veće zaraženosti domaćeg stanovništva.

Uostalom zar im nije dovoljna činjenica da je od početka sezone pored milijuna turista svega njih stotinjak smješteno u karantenu u Splitu i Trilju. Kod više od polovice  njih utvrđen je pozitivitet na koronu prilikom odlaska s ljetovanja. U SDŽ od početka kalendarskog ljeta do sada 22. kolovoza zabilježeno je 2.386 korona pozitivnih.

Korisnije bi bilo govoriti da su naši turistički djelatnici i sami građani turističkih područja brižniji i pažljiviji u provedbi epidemioloških mjera, da se njih značajno više cijepilo i da im je posebno stalo da turistička sezona bude što uspješnija i što duljeg trajanja sa što manje zaraženih domaćih stanovnika i turista.

Tablica 3.

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u NETURISTIČKIM gradovima i općinama Splitsko-dalmatinske županije 19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po stopi zaraženosti)

Razumljivo da su na neturističkom području SDŽ-a kod većeg broja zaraženih na manji broj stanovnika 14-dnevne stope zaraženosti veće. Isključimo li Općinu Zagvozd zbog malog broja stanovnika tada najveće stope zaraženih ima Općina Proložac, zatim Grad Trilj i na trećem mjestu u posljednje vrijeme često spominjani Grad Sinj.

Od 25 JLS čak njih 17 imaju 14-dnevne stope iznad 200/100.000. Dakle veće područje je dobrano u crvenoj zoni. Tek su četiri male općine s brojem stanovnika manjim od tisuću bez ijednog zaraženog: Lokvičići, Prgomet, Primorski Dolac i Zadvarje.

Iso tako su četiri JLS sa stopama ispod 200 zaraženih na 100.000 stanovnika: općine Zmijavci i Runovići te gradovi Vrgorac i Vrlika.

Usporedbe tri područja: Cetinska krajina površinom najveća i najbrojnija stanovnicima s Imotskom krajinom i sa Solinskom zagorom

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u gradovima i općinama CETINSKE KRAJINE 19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po stopi zaraženosti)

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u gradovima i općinama IMOTSKE KRAJINE 19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po stopi zaraženosti)

Značajnost razlika 14-dnevnih stopa između Cetinske krajine (565,46/100.000) i Imotske krajine (370,81/100.000) ne treba računati. Ona je očita i bez računanja u korist značajno manje stope Imotske krajine . Imoćanima je još svježa lekcija koju su naučili prošloga ljeta pa sada nisu ponavljali isto gradivo osim u Općini Proložac. Prošle godine epidemiolog dr. Joško Maras lijepo je opisao koji su razlozi bili povećanog zaražavanja Imoćana u kolovozu 2020. godine: svadbe i posjete u klubove u susjednoj Hercegovini. Čini se da ove godine nisu pohodili Hercegovinu, ali da su baš nešto bili revni u provedbi epidemioloških mjera ne bi se moglo reći.

Grad Sinj i Grad Trilj perjanice su visoke 14-dnevne stope zaraženosti korna virusima u neturističkim područjima. Stope su im gotovo podjednake. Optužbe na Grad Sinj odnose se na samo održavanje viteškog megdana Alke i da je trkalište bilo rasadnik korone. Navodno, nisu se poštivale prethodno određene epidemiološke mjere.

Međutim, kako Grad Trilj ima gotovo jednaku visoku stopu zaraženosti, a tamo se nije trčala Alka?

Odgovor na tu dvojbu je jasan. Slavodobitnik Alke je iz Košuta, naselja u sastavu Grada Trilja. Poslije nego je slavodobitnik, kako se kaže u Sinju „odnio“ alku, mnoštvo ljudi, procijenjeno je preko dvije tisuće, skupilo se čestitati slavodobitniku. Naravno da se čestitanje ljubilo, grlilo, jelo, nazdravljalo i pivalo. Kažu nisu nosili maske. Pa zar bi one bile od ikakve koristi da su ih i nosili. Mnogi čestitari nisu bili na trkalištu Alke, ali su došli tu i čestitali i zarazili se koronom. Znači mjesto zaražavanja nije bilo alkarsko trkalište i optužbe na račun same Alke nisu na mjestu. Puno je važnije što se događalo prije i poslije Alke kao što se događa i kod drugih okupljanja pod epidemiološkim mjerama bez obzira radi li se o sportskim susretima, koncertima, političkim i drugim okupljanjima.

I na kraju Solinska zagora:

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u gradovima i općinama SOLINSKE ZAGORE 19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po stopi zaraženosti)

Solinska zagora ima visoku stopu 14-dnevne zaraženosti korona virusima. Izrazito prednjači Općina Dugopolje. Dugopoljci nisu baš neki veliki obožavatelji Alke i malo je vjerojatno da su se zarazili tamo. Vjerojatnije je zaražavanje kod kuće ili okupljalište u samom Dugopolju koje nije bilo u nadzoru. Kažu slavili su Blagdan Sv. Roka 16. kolovoza. Pa i Klišani su tog dana slavili također istog Svetca, a nemaju niti približnu stopu Dugopolju.

Mislim da ste iz ovog prikaza uspjeli shvatiti koliko je važno poznavati lokalno stanje zajednice i odmah djelovati u toj zajednici. Općinski i gradski stožeri civilne zaštite ne bi trebali za sve čekati županijske i nacionalni stožer. Mnogo toga mogu uraditi sami i biti blagovremeni.

Ljestvice 14-dnevnih stopa zaraženosti korona virusima u gradovima i općinama Splitsko-dalmatinske županije 19. kolovoza i 22. kolovoza 2021. (rangiranje po 14-dnevnoj stopi zaraženosti)

*- procjena DZS 2019. godine