Sedma kandidatkinja koju predstavljamo je svestrana Alma Harašić Bremec, voditeljica Kuharske Akademije Šefova kuhinje mediteranskih i europskih regija, majka dvaju dječaka i jedne cure, žena s karijerom u kojoj se neprestano valja dokazivati i pomicati granice.
Alma svojim sposobnostima uspijeva izaći na kraj i s tvrdim pregovaračima, posebice u svijetu koji ide na ruku muškarcima, svijetu što se opire neizbježnim novinama i trendovima u hotelijerstvu, ugostiteljstvu i gastronomiji.
Balansirajući toplinu, empatiju i ulaganje energije, znanja i svih raspoloživih resursa u mlade koji žele, mogu i hoće s krutim pravilima dobrih poslovnih rezultata, Alma se vodi rečenicom: 'Sretan je tko može dati, a svatko može'.
Tko je Alma Harašić Bremec?
- To je osoba s kojom nije baš lako – kroz smijeh je kazala Alma na početku našeg razgovora.
- To je ono što ja iskreno mislim sama o sebi i ne bih htjela nikada sama sa sobom živjeti kao ni raditi, a sve zbog toga što me strašno žalosti kada netko ne koristi svoje pune potencijale i kapacitete i kada ne napravi svaku stvar maksimalno dobro i savršeno koliko to može.
Osoba sam koja voli izazove i projekte u kojima se može potpuno dati, u kojima mogu svi oni koji sudjeluju dati sebe i zajedno s onim što rade potpuno rasti bilo da se radi o poslovnom životu, obitelji, ljudima koje sretnemo… Ne postoji razlog da ne činimo sreću drugima za koju sam sigurna da se vrati.
Alma se još u srednjoj školi otisnula u svijet iz Milne na Braču, pa preko Splita gdje je završila gimnaziju, stigla do Opatije na Hotelijerski fakultet. Tamo je upoznala svog supruga i poslovnog partnera Željka Nevena Bremeca, danas jednog od vodećih hrvatskih chefova i edukatora. I prije nego je stigla do diplome, krenula je Alma voditi prestižne hotelske objekte, i ni mladost ni novi izazovi nisu je mogli pokolebati.
Sa Željkom Nevenom uspjela je stvoriti novu priču, ponudu i sjajnu kuhinju na Kvarneru, a sve zahvaljujući svojoj upornosti i želji da i ta turistička destinacija bude bogatija za novi, pravi autorski turistički proizvod. Dok se Željko Neven gradio u jednog od najboljih kuhara Hrvatske u kuhinjama vodećih restorana i edukacijama diljem svijeta, Alma se bavila organizacijom gourmet događanja, promocijom vrhunskog turizma, vođenjem turističke agencije, a paralelno s tim nova znanja potvrdila je i magisterijem na temu 'Upravljanje potpunom kvalitetom u hotelijerstvu u Opatiji'.
Prijateljstvo s Mirom Bogdanovićem, utemeljiteljem Udruge koja okuplja kuhare i ugostiteljske znalce iz bazena europskog dijela Mediterana, ali i nove poslovne prilike koje su se otvarale u Dalmaciji na valu novog gastronomskog uzleta koji je u prošlom desetljeću upravo pokrenuo taj veliki kuhar i entuzijast, Bremece je dodatno potaknulo da se 2010. godine presele u Split, sa svojih troje djece.
- U to vrijeme smo već duže imali ideju o životu u Splitu. Oduvijek smo znali da Split nudi jednu super kvalitetu života, ali poslovna klima nije bila zrela, po našim zaključcima. Na Kvarneru je puno ljepše i lakše raditi, ako želiš raditi, a u Splitu je ljepše živjeti. I nekoliko godina smo balansirali 'kada je vrijeme za preseljenje' i te 2010. smo rekli 'sada je vrijeme'. Tada je već i Dalmacija počela profesionalizirati poslovni svijet, počela se razvijati poslovna kultura u onom smislu u kojem je bila nama prihvatljiva, a koja nam je mogla biti izazov i temelj za graditi nove projekte. Uz to, naših troje djece je bilo pred polaskom u školu.
Odluka da se presele u Split bila je ispravna jer se pokazalo da je Split u to vrijeme bio najbrže rastuća turistička destinacija u Hrvatskoj. Uz nekakvu ljubav i pripadnost Splitu, smatra Alma, to je bila prirodna odluka.
- Projekti s kojima sam krenula u Splitu bilo je ravnateljstvo privatne ugostiteljske škole, vođenje ugostiteljskih objekata, savjetovanje za hotele i restorane, ali ono što nas je posebno inspiriralo je bila Udruga koja je postala pokretač i nekakva centralna os svega ugostiteljskog. Usudim se reći, preteča rasta popularnosti gastronomije, povećanog ulaganja, razine znanja i kvalitete koja je jednostavno došla u periodu kada su svi oni koji su mogli doprinijeti da ona naraste, a ako su imali snage, volje i odgovornosti prema drugima, da projekt krene i to punim plućima i onda da potraje. Povezivanje kuhara i ugostitelja je postojalo nekoliko godina ranije, ali došlo je vrijeme kada je bilo ili ćemo sada napraviti dodatni napor i iskorak te napraviti razliku i dodatnu vrijednost ili ćemo ostati na nivou ugodnog druženja.
Značajnu ulogu u svemu tome imao je i Miro Bogdanović. 'Uhvatili' ste se 'Bisera mora', međunarodnog kulinarskog festivala, jednog od najambicioznijih projekta ŠKMER-a.
- Miro Bogdanović je bio veliki entuzijast koji je pokrenuo ogroman i važan projekt čiju važnost i veličinu još uvijek ne shvaćamo, a to je upravo 'Biser mora'. Ja sam imala priliku od početka na neki način i sudjelovati, a zadnjih 5 godina i biti u svojstvu glavnog organizatora. Svake godine novi izazovi, ali i novo veselje. Novi ljudi koji dolaze, nova iskustva, kulture i gastronomije koje se sreću, mijenjaju i nadopunjuju na jednom tako velikom festivalu.
Biser mora nekada se održava u ožujku, nekad u travnju. U to vrijeme on znači preko tisuću stranih noćenja u Supetru, u vrijeme dok se još ne budi turistička sezona. Sama takva manifestacija je ogroman doprinos u realnim, brojivim pokazateljima, a onda dalje idemo na promotivni efekt, značaj za podizanje kvalitete svih ugostiteljskih objekata i ugostitelja koji u tome sudjeluju kao jedan zamašnjak daljnjeg rasta i razvoja iskorak prema svjetlijoj gastro budućnosti.
Pripreme su u punom jeku za ovogodišnji Biser mora koji će se održati od 31. ožujka do 4. travnja. Tko sve može posjetiti ovaj festival?
- Otvorena su vrata svima, manifestacija je otvorenog tipa. Mogu se pratiti natjecanja, edukacije, prezentacije, cooking showovi, može se degustirati hrana… Gastronomija je sada pod 'svjetlima pozornice', a vrhunski majstori kuhinje su zvijezde. Kako unaprijediti ponudu, ostvariti bolje poslovne rezultate u svojim ugostiteljskim objektima, sve to može se naučiti na Biseru mora.
Moram naglasiti i kako je sada sve veći broj ljudi koji svoj odmor i putovanje planiraju u vrijeme Bisera mora iako nisu ugostitelji, kuhari i nisu direktno vezani u svom poslovnom svijetu za kulinarstvo – ističe Alma.
Na 'Biseru mora' svi mogu dobiti nekakvu ideju za svoje daljnje kulinarsko putovanje bilo da je riječ o ljubiteljima dobre kuhinje za svoje privatne potrebe (za svoje društvo) ili za svoje ugostiteljske djelatnosti.
Osim gastronomije, spojili te turizam s gastronomijom. Jeste li zadovoljni smjerom kojim danas ide gastro turizam?
- Obzirom gdje je bio, zadovoljna sam, ali znam koliko je još puno posla pred nama da bi bio na onom mjestu na kojem bih ja željela da bude i da Hrvatska bude prepoznata, a posebno Dalmacija i Split kao gastro destinacija izvrsnosti kroz cjelogodišnje poslovanje i cjelogodišnju vrhunsku gastronomsku ponudu.
ŠKMER djeluje od 2006. godine te su od svog osnivanja do danas njegovi članovi organizirali i realizirali brojna događanja i projekte vezane za gastronomiju kao što su natjecanja kuhara, gastro izložbe, sajmovi, festivali gastronomije, prezentacije i edukacije. Među svim nabrojenim našle su se i radionice koje su namijenjene školskoj i predškolskoj djeci.
Koliko su upravo ta manja djeca uključena u Vašu Udrugu?
- Ono što je baš posebno zanimljivo je projekt koji se odvija već 10 godina i koji je sada na jednoj zavidnoj razini. Unutar radionica za mlade uspjeli smo razviti nekoliko projekata koji se uistinu održavaju i žive punim plućima. Jedan od njih je projekt 'Želim jesti zdravo' koji nam već u svom nazivu govori što bi tu mogle učiti grupe djece koje nam dolaze i koje na zabavan i koristan način provode vrijeme u jednoj potpuno opremljenoj kuhinji koja je namijenjena profesionalcima.
Iz tog projekta je izrastao i projekt 'Mali šef' u kojem redovno imamo naše male šefove, članove kuhare koji uče kuhati i uživati u hrani od svojih najmlađih dana, od šeste godine – pojašnjava nam voditeljica Akademije.
Na ovoj radionici djecu kroz igru i kuhanje ŠKMER-ovi profesionalni kuhari poučavaju zdravim prehrambenim navikama, pripremi jednostavnih jela sa sezonskim namirnicama koja kasnije mogu kod kuće raditi i s roditeljima. Osim toga, uče se održavanju higijene u kuhinji, razvrstavanju otpada i timskom radu, a po završetku radionica dobivaju diplome.
Postoje i kuharske radionice za one malo veće školarce?
- Ove godine imamo i novi projekt 'Kuhanje je đir' koji je napravljen za srednjoškolce jer, vjerujte mi, i oni vole biti u kuhinji, a i to je vrijeme da se osamostale u pripremi jela, da spoznaju blagodati namirnica koje vrlo rado koristimo u mediteranskoj prehrani.
Djeca tijekom radionica usvajaju praktične vještine nužne u svakodnevnom životu, kao što su brzina, spretnost, preciznost, kreativnost i snalažljivost, koje će im, smatraju iz ŠKMER-a, biti od velike pomoći u njihovom budućem samostalnom životu.
Imate li u planu nove projekte?
- Za nove projekte koji se pokreću je važno i raduje nas kada imamo potporu jedinica lokalne samouprave jer za razviti projekt treba pomoć svih koji mogu u tome sudjelovati, a odaziv i rezultati su garancija da će ih biti još i više. Da će se projekti nastaviti i da će dalje rasti odnosno biti poligon za otvaranje novih programa i uključivanja sve veće broja ljudi, mladih, djece.
S obzirom na to da ste i Vi i suprug u gastronomiji, idu li Vaša djeca tim stopama ili još uvijek samo uživaju u ukusno spremljenim jelima?
- Oni najviše uživaju u jelima, znaju prepoznati u čemu mogu uživati. Jako rado odabiru nekakva gurmanska putovanja i istraživanja, novi okusi im nisu strani i to je zapravo najveći uspjeh da su tu otvorena srca što s djecom zna biti veliki izazov.
Također, oni i rado volontiraju i pomažu u projektima Udruge i tako sudjeluju u promociji volonterstva, a to je ono što svi zajedno živimo i smatramo da je važno i dobro; davati drugima, ne nužno materijalno već davati najvrjednije - dio sebe i svog angažmana kako bi se ostvarili neki dobri ciljevi.
Što se tiče njihove gastro orijentacije, naša 15-godišnja kći već ima jako dobrih znanja i vještina vezanih za gastronomiju te je ona ta koja zna uzeti kuhaču i nešto pripremiti, a još bolja je u ocjenjivanju onoga što je netko drugi pripremio. I 13-godišnji i 11-godišnji dječaci ne libe se uzeti kuhaču i spremiti svoje specijalitete kako za nas ukućane tako i za svoje prijatelje.
Zanimljiva je činjenica da imate još jedno 'dijete'.
- Da, našeg Matta. Imali smo priliku biti 'hosting familly' studentu iz Amerike koji je želio doći u Hrvatsku, učiti jezik i upoznati se s običajima. Dogovorili smo se da će biti član našeg domaćinstva tri mjeseca, a ostao je šest mjeseci. Potom je odlučio živjeti u Splitu, pa je zatražio i radnu dozvolu, a sada je evo dobio i domovnicu sa splitskom adresom gdje živi i radi.
To je jedno prekrasno iskustvo i za nas kao obitelj, ali i za njega. On je proputovao veliki dio svijeta i odlučio se iz Kalifornije doći živjeti baš u Split jer mu se u Splitu svidio način života. I to je jedna lijepa priča i poticaj svima onima koji nisu sigurni da su rođeni na pravom mjestu.
Jako mi je drago da je (sada 26-godišnji) Matt bio dio naše obitelji i još uvijek to i je. Taj suživot s osobom koja je došla s druge strane svijeta i koji nije znao niti riječi hrvatskog jezika, pokazao je našoj djeci koliko je lijepo dijeliti s drugima, razmjenjivati kulture, običaje i jezike i zapravo koliko rastemo s time što dajemo jer veličina nije u primanju i uzimanju već u davanju i smatram da smo stvarno sretni kada možemo dati i kada dajemo, a puno toga uvijek možemo – istaknula je ljupka Alma koja slobodno vrijeme provodi sa svojom obitelji.
Jako puno putuju, nije im problem 'potegnuti' ni malo više kilometara kako bi pojeli nešto fino, nešto novo, ali i upoznali različitosti, ne samo u gastronomskom smislu već onom životnom.
I za kraj našeg razgovora upitali smo Almu kako se osjećala kada je saznala da je ona jedna od nominiranih za priznanje 'Splitski cvit'?
- Prvo sam mislila da se netko zabunio, bila sam jako iznenađena što je netko baš mene predložio.
Strašno sam počašćena i sretna sam da postoji 'Splitski cvit' i htjela bih da je više toga kod nas što priča inspirativne i dobre priče koje mogu dalje inspirirati neke nove generacije, dati vjetar u leđa onima koji su razmišljali o svom pothvatu, kako ga unaprijediti, pomoći, uljepšati, a do sada se nisu sami to usudili.
Strašno me veseli i čast mi je što sam dijelom tog izuzetno pozitivnog projekta koji ima prekrasnu misao vodilju, koji pokazuje sve ono lijepo u našem društvu i neka 'Splitski cvit' postane cijela livada tih cvjetova i bude inspiracija svima, posebno mladima da krenu u što pozitivnijem smjeru provoditi sve svoje prekrasne ideje.
Moram istaknuti kako su danas jako važna sva udruživanja i klubovi jer žene su te koje uvijek misle na one druge, na one oko sebe, prije nego na sebe i one su te koje mogu i jedna drugoj pomoći, a to je jedna velika snaga i potencijal i nije nimalo zanemarivo – naglasila je Alma koja je uz sve gore spomenuto i predavačica te članica Hrvatske udruge poslovnih žena Krug gdje se zalaže za poboljšanje položaja žena u društvenom te posebice u poslovnom okruženju.
Ovo su bili djelići u slagalici 20-godišnje hrabre karijere Alme Harašić Bremec u kojoj se prepliće bračka upornost, strast za učenjem i želja da se uvijek pomiču svoje i granice u hotelijersko-ugostiteljskoj struci.
VEZANI SADRŽAJ:
- SPLITSKI CVIT Elida Marković: “Voljela bih da smo mi žene puno više zastupljene u našem društvu, ali to je valjda proces koji se tek mora dogoditi”
- SPLITSKI CVIT Ivana Bokavšek: „Brojčana ocjena ne znači ništa već znanje koje je trajno i dokazivo“
- SPLITSKI CVIT Romana Ban: “Stvoriti posao sam sebi i drugima je izazovno, teško, ali i izaziva osjećaj ponosa i svijesti da se može!”
- SPLITSKI CVIT Livija Plančić: “Cijeli život želja mi je bila ne samo humanitarno raditi nego društveno djelovati”
- SPLITSKI CVIT Lidija Lijić Vulić: “Rušila sam i svjetske i europske rekorde, čak i Guinnessov, ali zaron u Himalaji ujedinio je sve”
- SPLITSKI CVIT Jadranka Šepić: “Jako cijenim što se prepozna trud i uspjeh žena. Mislim da je to veoma važno”
