U Tehnološkom parku Split danas je otvoren međunarodni simpozij Genomika u akvakulturi 2026., koji se održava od 4. do 6. svibnja. Riječ je o osmom izdanju ovog znanstvenog skupa koji okuplja vodeće svjetske znanstvenike, mlade istraživače i predstavnike industrije iz područja genomike, genetike, molekularne biologije i održivog razvoja akvakulture. Ovogodišnji domaćin je Institut za oceanografiju i ribarstvo.
Simpozij je otvorila glavna organizatorica dr. sc. Ivana Bušelić Garber s Laboratorija za akvakulturu, istaknuvši kako se genomika u akvakulturi još uvijek često doživljava kao novo i nadolazeće područje, iako je već postala jedan od ključnih alata za razumijevanje i unaprjeđenje ove važne grane proizvodnje hrane.
„Genomika nam danas pomaže bolje procijeniti i pratiti zdravlje i dobrobit riba, održivost uzgoja i učinkovitost proizvodnje. Ona nam daje snažne alate za razvoj akvakulture koja je otpornija, odgovornija i bolje prilagođena izazovima budućnosti”, poručila je Bušelić Garber.
U ime Instituta okupljene je pozdravila ravnateljica dr. sc. Živana Ninčević Gladan, naglasivši kako je domaćinstvo ovakvog skupa važna potvrda međunarodne prepoznatljivosti Instituta te prilika da se Split i Hrvatska dodatno pozicioniraju kao središte vrhunske znanosti, stručnosti i inovacija u području mora i akvakulture.
„Ovaj simpozij stvorit će prostor za razmjenu znanstvenih spoznaja, dodatno povezati vodeće svjetske stručnjake te otvoriti nove suradnje i istraživanja koja će oblikovati budućnost održive akvakulture”, istaknula je Ninčević Gladan.
Otvaranju su, u ime Splitsko-dalmatinske županije, prisustvovali predstavnici Upravnog odjela za turizam, pomorstvo i promet, dok je sudionike pozdravila i zamjenica gradonačelnika Split Matea Dorčić. Naglasila je kako je održavanje ovakvog međunarodnog skupa veliko priznanje za grad i njegovu znanstvenu zajednicu.
„Split nije samo grad bogate kulturne baštine i jedno od najpoznatijih turističkih odredišta na Mediteranu, nego i grad znanja, istraživanja i inovacija koji prepoznaje važnost znanosti za razvoj lokalne zajednice i održivu budućnost”, poručila je Dorčić.
Tijekom sljedećih dana sudionici će raspravljati o širokom spektru tema vezanih uz primjenu najnovijih „omics” tehnologija u akvakulturi, uključujući genomiku, transkriptomiku, epigenomiku, uređivanje genoma i bioinformatiku.
Akvakultura je danas jedna od najbrže rastućih grana proizvodnje hrane u svijetu, a njezina će uloga u budućnosti biti sve značajnija. Upravo zato razvoj suvremenih znanstvenih alata postaje ključan za zdraviji, održiviji i učinkovitiji uzgoj morskih i slatkovodnih organizama.
Znanstvenici okupljeni u Split bave se upravo tim izazovima – istražuju kako genomika može unaprijediti uzgojne vrste, povećati otpornost organizama, smanjiti negativan utjecaj na okoliš te pomoći razvoju akvakulture koja će odgovoriti na klimatske promjene, bolesti i rastuće potrebe za hranom.
Održavanje ovog simpozija u Split, u organizaciji Institut za oceanografiju i ribarstvo, još jednom potvrđuje važnu ulogu domaćih znanstvenika koji, u korak sa svjetskim kolegama, razvijaju inovativne pristupe i aktivno sudjeluju u oblikovanju budućnosti održive proizvodnje hrane iz mora.
