Splićani su u posljednje vrijeme dobro upoznali mediteranskog potkornjaka. Dok se ova štetočina polako budi, na Marjanu se događa najveća sječa u znanoj povijesti. Kako je poznato, do travnja se planira posjeći trećina šume, odnosno oko 20 tisuća stabala.
Da je potkornjak odavno prisutan u Dalmaciji svjedoče primjerci iz splitskog Prirodoslovnog muzeja koji su stariji od 100 godina. Potkornjak je pod za njega povoljnim okolnostima klimatskih promjena, ali i jako stare marjanske borove šume, napravio dosad neviđenu invaziju na marjansku borovinu.
No ova životinjica nije jedini neprijatelj bora. Tu je dobro znani borov prelac koji u ekstremnim uvjetima može uzrokovati masovno sušenje šume. Posljednjih dana na rubnim područjima marjanske šume snimili su ga naši čitatelji.
Što je borov prelac?
Borov prelac je vrsta leptira. Dlakave gusjenice koje se kreću u kolonama dugim i po nekoliko desetaka metara su samo razvojni oblik ovog inače dosta neuglednog leptira. Leptir radi gnijezda na borovima, iz kojih se legu gusjenice koje se onda spuštaju na tlo i formiraju kolone prije nego što će se zakukuljiti. To je obično u razdoblju od veljače do travnja. Gusjenice potraže rahlu zemlju u koju se zakopaju i pretvore u leptira koji će ponovno naseliti borove… Susret s ovom dlakavom gusjenicom može imati vrlo ozbiljne posljedice po vašeg ljubimca…
Prirodni neprijatelj ovog leptira su kukavice. Gusjenice mogu ostati u gnijezdu i po nekoliko godina jer čekaju povoljne klimatske prilike, pa kada krenu silaziti s borova, obično je to masovna pojava.
Naše primorje bogato je ovom vrstom i vjerojatno je većina čitatelja vidjela tipično bijelo ispredeno gnijezdo na granama našeg primorskog bora. Smatramo ga štetočinom jer gusjenice obrste borove iglice, te tako bor ostaje bez lišća koje mu je neophodno za život.
Gusjenice imaju razvijenu obranu od predatora. To su njihove dlačice koje u dodiru s kožom izazivaju jaku lokalnu iritaciju za koju se pretpostavlja da nije vezana na imunološke mehanizme već da se radi o otrovnoj supstanci koju sadrže. Osim toga, dlačice su i jaki alergeni pa kod osjetljivih pasa (i ljudi!) mogu izazvati i vrlo jake alergijske reakcije pa čak i anafilaktičku reakciju. Reakciju može izazvati i mrtva, ne samo živa gusjenica.
Nadamo se ipak da Marjanu neće zaprijetiti opasnost i od ove gusjenice.
