Održan je sastanak predstavnika Hrvatskih cesta i predstavnika Građanske inicijative Spasimo Kozjak i Kaštela u uredima Hrvatskih cesta u Splitu.
Na sastanak je od strane Građanske inicijative Spasimo Kozjak i Kaštela pozvan i Gradonačelnik Grada Kaštela, Denis Ivanović, međutim zbog ranije zakazanih obveza nije bio u mogućnosti sudjelovati u sastanku.
Tema sastanka bila je, naravno, izgradnja tunela kroz Kozjak te pristupnih cesta do čvora na D8 u Kaštel Kambelovcu, koja je ujedno i jedan od glavnih razloga formiranja GI Spasimo Kozjak i Kaštela, grupe građana koja je u posljednje vrijeme sve brojnija i glasnija u iznošenju svojih ideja.
"Mišljenje GI je i da se osim netransparentnosti procedura, radi i o drugačijem poimanju prostora"
"Primjedbe GI SKK na početku sastanka bile su vezane za same začetke ovog projekta, te za sam način provođenja ideja vezanih za projekt, način donošenja odluka vezanih za realizaciju projekta, a bez da se od strane vladajućih struktura ikada otvoreno razgovaralo i pokušalo naći rješenja s građanima i vlasnicima zemalja koje se planira izvlastiti. Usprkos stajalištu Hrvatskih cesta da su svi postupci provedeni u skladu sa zakonima RH i stavljani na uvid javnosti, mišljenje GI je i da se osim netransparentnosti procedura, radi i o drugačijem poimanju prostora, njegovih vrijednosti kao i kulturne, prirodne i tradicijske baštine koju on predstavlja", navode iz GI Spasimo Kozjak i Kaštela.
Na pitanje o financiranju projekta izgradnje tunela Kozjak i pristupnih cesta koje su postavili predstavnici GI SKK, nije dobilo odgovor budući HC nisu imali pripremljene iznose. Međutim, kao tvrtka koja izvodi projekte financirane od strane RH, imaju pouzdane informacije kako je financiranje projekta pokriveno kroz proračunska sredstva, iako nisu upoznati sa strukturom financiranja. Ono što je sigurno je da ni u kojem trenutku ovaj projekt neće dobiti financijsku potporu kroz fondove EU. Također, budući se radi o vremenskom rasponu od minimalno sedam godina koliko će u najboljem slučaju trajati projekt, za sada procijenjen trošak nije fiksan s obzirom na veliko variranije cijena nekretnina i građevinskog materijala.
"Ono je vrijedno s aspekta gospodarstva, prirodne i kulturne baštine"
"Prostorni plan SDŽ prema kojem je "krojen ovaj projekt" donesen je prije 17 godina. Prema njemu su određeni koridori tunela i pristupnih cesta, te je to za struku ograničavajući faktor kod planiranja i projektiranja budući se Prostornim planom jednom definiran položaj prometnica ne može mijenjati. HC nemaju utjecaj na položaje koridora, a politika itekako ima budući se ovakvi strateški planovi donose upravo na nivou županija, u ovom slučaju Splitsko-dalmatinske županije. HC tvrde da je potrebno sagledati projekt u cjelini, a ne „točkasto“, tj. ne samo ovaj dio vezan za tunel, nego i cijeli koncept građenja prometne infrastrukture na području Trogir – Kaštela – Split – Omiš kao cjelinu koja će sigurno donijeti boljitak i veću sigurnost na cestama. Međutim, sama pomisao na povećanje broja sudionika prometa na već ionako pretrpanim prometnicama u Kaštelima, za članove GI SKK izgleda nespojiva i kontradiktorna s pojmovima sigurnosti i poboljšanja situacije. A kao izlaz iz prometnog kaosa na ovom području nitko od struke ne vidi kroz ulaganja u putničke prijevoze", ističu iz građanske inicijative te nadodaju:
"GI SKK komentira da smatra da takvo gledanje na projekat nema dobro uporište i da nije adekvatno sagledano, pogotovo s obzirom na činjenicu kako ekonomska studija isplativosti nije nikada izrađena, a da ovo područje za lokalno stanovništvo ima dalekosežniji značaj od samo transportnog središta. Ono je vrijedno s aspekta gospodarstva, prirodne i kulturne baštine, također ima i duhovnu vrijednost, te se projektom tunela Kozjak i pristupnim cestama potpuno uništava cijelokupni potencijal Kaštela i južnih padina Kozjaka. Ili barem onog što do sada nije uništeno lošim gospodarenjem i planiranjem. HC odgovaraju kako su ti aspekti obrađeni u Studiji utjecaja na okoliš koja je izrađena, međutim predstavnici Inicijative ne smatraju da je spomenuta Studija dovoljno kvalitetan dokument. No, bez obzira na Studiju utjecaja na okoliš koja je već izrađena za ovu fazu, stoji pitanje zašto se ovakvi zahvati rade upravo na području Nature 2000?? Niti samo područje Vučevice nije trebalo biti obuhvaćeno budući se prije zahvata gradnje čvora na tom području radilo o jednom od najbolje očuvanih staništa u Dalmaciji. Trošila su se sredstva EU da bi se područje zaštitilo projektom Natura 2000, na tome su radili brojni stručnjaci, zaštićene su biljke, životinje, ptice i sivi vuk, a onda se preko toga prošlo asfaltom", istaknuli su u nastavku.
"U svakom slučaju, Studija utjecaja na okoliš za fazu 2 se tek izrađuje, te se uskoro očekuje njezin javni uvid što je svakako zanimljivo za stanovnike Kaštel Sućurca. Komentar HC kako vide da bi i na tom području moglo doći do pobune nije prošao nezapaženo kod GI SKK, pa se sasvim sigurno nastavlja njihova misija obrane Kozjaka i Kaštela. Za kraj predstavnici GI SKK nisu ostali dužni dodatno prokomentirati da je cijeli projekt donesen na način prešućivanja istine, dozvoljena je devastacija prostora i zaštićene prirode, politika je opet donosila odluke, a izvođač radio tehnička rješenja po naputku u suženom prostoru djelovanja. Umjesto da se nakon početne greške odustalo od daljnje devastacije i niza daljnjih pogrešaka, sve se još uvijek zataškava političkim pritiskom, troše se silni resursi te se niti ne pokušava napraviti bar donekle bolje rješenje na unaprijed napravljene pogreške. Izlaz iz prometnog kaosa na ovom području nitko ne pokušava naći kroz ulaganja u putničke prijevoze", naglasili su te su zaključili:
"Današnja tendencija trebala bi biti zaštita područja"
"I zadnje, ali ne manje važno, proglašavanje ovog projekta strateškim na nivou RH, po mišljenju GI SKK nipošto nije pogodak na duže staze, a niti odluka primjerena globalnom trenutku! Strategije razvoja se mijenjaju, pogled na način života i pojam razvoja promijenjen je tijekom zadnjih desetljeća u odnosu na nekada "modernu" industrijalizaciju koje u Kaštelima nije manjkalo. Današnja tendencija trebala bi biti zaštita područja u kojima je moguć razvoj poljoprivrede i ekološkog turizma, a strateškim proglasiti upravo takva područja, umjesto ih zakopavati prometnicama! "Po našem mišljenju, strateški interes ovog područja je da mu se udahne dodatni smisao uz obnavljanje nekadašnjih djelatnosti, očuvanje prirodne i kulturne baštine, umjesto dovođenja sadržaja koji se mogu nalaziti i na drugim područjima", zaključuju iz GI Spasimo Kozjak i Kaštela.
