Većina Kriljana već dugo iščekuje godinama najavljivan projekt preuređenja postojeće luke težak 40 milijuna kuna. Kako se radi o jednoj od većih planiranih investicija na Jadranu, nestrpljivost stanovništva je jasna. Postojeća luka proširila bi se 200 metara prema istoku i u nastavku jedine uređene šljunčane plaže u mjestu, ukupne dužine 700 metara. Luka bi dobila 200 vezova, i nekoliko novih usjeka površine 9 kvadrata.

Dodajmo da je Županijska lučka uprava spremna napraviti i preddokumentaciju za drugu fazu projekta za koju se još ne zna kada bi se realizirala, ali bi projekt bio “težak” preko 200 milijuna kuna.

Iz Županijske lučke uprave doznajemo da se do kraja ovog mjeseca očekuje Studija o procjeni potrebe Studija utjecaja na okoliš za prvu fazu. Pokaže li se da Studija utjecaja na okoliš nije potrebna, tijekom ljeta se očekuje dobivanja građevinske dozvole i raspisivanje natječaja što bi rezultiralo prvim radovima do kraja tekuće godine.

Ipak, bude li Studija utjecaja na okoliš ipak potrebna, cijeli proces će se usporiti za oko godinu dana.

O svemu smo pomalo i neformalno porazgovarali sa starim lokalnim brodarom, Antom Ercegovićem zvanim Petrina.

– Geografski gledano, mi ovdje u Krilu imamo privilegirani položaj. Ako je tramuntana, ona puše do Mutograsa, ako je bura, puše do Dugog Rata. Što se tiče snijega, to su rijetkosti. Malo je noćas palo po Perunu, a pahulja je bilo i kod nas. Danas možeš u kratke rukave – uvodno nam je rekao šjor Ante.

Proizvodnja brodova sve više uzima maha.

– Krilo se lijepo razvija. Ljudi su vrijedi, imaju ambicije, imaju hrabrosti uhvatiti se kredita. Moja je prognoza da će ovo ići sve dalje. U Krilu se trenutno radi 12-13 brodova, a u narudžbi ih je 20-30. Europa je bogatija od Hrvatske i ljudi dolaze i traže odmor.

U kalendaru prošle godine može se vidjeti da je u Krilu u portu 90 brodova. S okolicom procjenjujem 150 brodova u Župi Jesenice, a to je od Mutograsa do Orija. Brodovi plove, ljudi dolaze i pomalo se adaptiraju.

Upitali smo ga je li iznenađen razvojem nautičkog turizma u Krilu.

– Nisam ni najmanje iznenađen. Po pričanju moga djeda, jasno se vidi da se nije dogodio “bum”, sve je išlo postupno. Ja sam krenuo 1958. slučajno i od tada sam u tim vodama. Ljeti sam u turizmu, a zimi u pjeskarenju. Zaljubiš se u svoj posao. Dođemo doma, a jedva čekamo ujutro isploviti.

Upitali smo ga što misli o najavi izgradnje nove nautičke luke?

– Ovdje se čeka da netko napravi luku, a taj netko onda će naplaćivati usluge i to je u redu. Treba početi jer treba težiti razvoju – zaključuje iskusni brodar.

Cijeli razgovor možete pogledati ovdje:



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime