Na tematskoj sjednici splitsko-dalmatinske skupštine posvećenoj nasilju u obitelji u Splitsko-dalmatinskoj županiji, načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Marko Srdarević govorio je o postupanju policije u slučajevima obiteljskog nasilja, naglašavajući da je riječ o jednim od najzahtjevnijih i najizazovnijih poslova policijskih službenika. Prema njegovim riječima, takva postupanja podrazumijevaju primjenu različitih taktika, ali i razvijenu sposobnost policijskih službenika da prepoznaju obiteljsku dinamiku, razlikuju žrtvu od počinitelja te budu educirani o različitim oblicima i manifestacijama obiteljskog nasilja.
Boban o nasilju u obitelji: "Dok broj femicida nije nula, ne možemo biti zadovoljni"
Nasilje u obitelji ne odnosi se samo na bračne odnose
Srdarević je istaknuo kako se u većini slučajeva obiteljskog nasilja radi o nasilju u partnerskim odnosima, odnosno o nasilju unutar bračne ili izvanbračne zajednice. Ipak, naglasio je da nasilje u obitelji nije ograničeno samo na bračne odnose.
Ono obuhvaća nasilje između roditelja i djece, drugih članova obitelji, osoba koje imaju zajedničku djecu, partnera u intimnim odnosima te osoba koje žive u istom kućanstvu. Ministarstvo unutarnjih poslova, kazao je Srdarević, kontinuirano kroz temeljno obrazovanje i dodatne edukacije unaprjeđuje rad policijskih službenika koji dolaze u kontakt sa žrtvama obiteljskog nasilja. "Iako je uniformirani policijski službenik najčešće prva službena osoba s kojom žrtva dolazi u kontakt, odgovornost za postupanje ne leži isključivo na njemu, već i na operativnom dežurstvu, kriminalističkoj policiji te rukovoditeljima", poručio je.
U Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj djeluje i Odjel maloljetničke delinkvencije i kriminaliteta na štetu mladeži i obitelji, u kojem rade posebno educirani policijski službenici za mladež. Njihov je prioritet postupanje u najtežim oblicima obiteljskog nasilja. Također, u svim policijskim postajama rade policijski službenici za mladež koji se bave praćenjem i procesuiranjem obiteljskog nasilja na svom području.
Ružica Jakšić (SDP): "Sigurnost žena nije trošak, nego javna odgovornost"
Od prekršaja do najtežih kaznenih djela
Srdarević je pojasnio kako se najblaži oblici nasilja u obitelji procesuiraju kao prekršaji. Oni uključuju psihičko i ekonomsko nasilje, tjelesno kažnjavanje i druge načine ponižavajućeg postupanja prema djeci, fizičko nasilje bez ozljeda te zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom ili osoba starije životne dobi.
U težim slučajevima riječ je o kaznenim djelima, poput nasilja u obitelji, prijetnje, povrede djetetovih prava, tjelesnih ozljeda te drugih teških kaznenih djela, uključujući i najteža kaznena djela protiv života, tijela i spolne slobode.
Dojave dolaze telefonom, od institucija, građana i putem aplikacija MUP-a
Postupanje policije najčešće započinje zaprimljenom telefonskom dojavom. Međutim, policija postupa i po dojavama drugih institucija, poput Hrvatskog zavoda za socijalni rad i obrazovnih ustanova, kao i po anonimnim dojavama građana te dojavama putem aplikacija Ministarstva unutarnjih poslova.
"Bez obzira na način zaprimanja dojave, svaka se informacija shvaća ozbiljno te se poduzimaju mjere radi provjere navoda i zaštite mogućih žrtava", istaknuo je Srdarević. Već u toj fazi prikupljaju se osnovni podaci o događaju, počinitelju i mogućim rizicima za žrtvu, ali i za policijske službenike koji izlaze na mjesto događaja. Tijekom zaprimanja dojave nastoji se prikupiti što više informacija, uzimajući u obzir intenzitet nasilja kojem je žrtva izložena.
Cilj je, naglasio je, pravodobno uputiti odgovarajući broj policijskih službenika i informirati ih o mogućim rizicima. Posebno je važno utvrditi posjeduje li počinitelj oružje te je li ranije evidentiran zbog nasilja ili drugih protupravnih ponašanja. Dolaskom na mjesto događaja prioritet je zaustaviti nasilje i zaštititi žrtvu, a zatim utvrditi sve relevantne činjenice radi procjene radi li se o prekršaju ili kaznenom djelu. Tijekom razgovora sa žrtvom prikupljaju se informacije o aktualnom događaju, ali i o mogućim ranijim slučajevima nasilja. U praksi se često pokazuje da žrtve pomoć zatraže tek nakon dugotrajnog nasilja. Policijski službenici procjenjuju zdravstveno stanje sudionika te, prema potrebi, uključuju hitnu medicinsku pomoć. Kada su uključena djeca, obavještava se Hrvatski zavod za socijalni rad.
Srdarević je podsjetio da su implementacijom odredbi o pravima žrtve, kako u Prekršajni zakon tako i u Zakon o kaznenom postupku, policijski službenici dobili dodatne obveze i odgovornosti. Policija je u obvezi provoditi i poseban postupak procjene potreba žrtve za zaštitom. U tom postupku prikupljaju se podaci od žrtve i drugih osoba kako bi se razumjele njezine stvarne potrebe. Na temelju toga procjenjuje se potreba za dodatnim mjerama zaštite, poput pratnje osobe od povjerenja, razgovora s osobom istog spola, uključivanja udruga civilnog društva radi pružanja podrške i drugih mjera.
"Obveza je policijskih službenika u pisanom obliku upoznati žrtvu sa svim pravima te s organizacijama i udrugama koje na području ove Uprave pružaju podršku žrtvama i svjedocima kaznenih djela i prekršaja", rekao je Srdarević.
Procjenjuje se i rizik od ponavljanja nasilja
Značajan doprinos u procjeni rizika za ponavljanje obiteljskog nasilja, dodao je, ima i obveza policijskih službenika da popunjavaju poseban obrazac kojim se procjenjuje ponašanje počinitelja i rizik od ponavljanja nasilja, a koji se dostavlja pravosudnim tijelima.
Uhićenje počinitelja i njegovo dovođenje nadležnom tijelu standardna su procedura, no Srdarević je naglasio da postupanje policije time ne završava. Policijski službenici nastavljaju kontakt sa žrtvom, informiraju je o tijeku postupka te sudjeluju u provedbi mjera zaštite, poput zabrane približavanja ili kontakta.
Pravobraniteljica Ljubičić u Splitu: "U 2025. ubijeno 18 žena, sve su stradale od partnera"
Ključna suradnja s odvjetništvom i socijalnom skrbi
U težim slučajevima ključna je suradnja s državnim odvjetništvom, ali i s Hrvatskim zavodom za socijalni rad, osobito u kontekstu zaštite žrtve i mogućeg smještaja u sigurnu kuću.
Premda je smještaj žrtve u djelokrugu rada Zavoda, policijski službenici i u tom slučaju pružaju svu potrebnu pomoć kako bi se žrtvi omogućio što brži smještaj na sigurnu adresu. Srdarević je posebno istaknuo obvezu policije, ali i svih drugih sudionika u postupku, da se žrtvi osigura zaštita privatnosti i tajnost podataka. Iskustvo pokazuje da žrtve zbog javno objavljenih informacija ponekad odustaju od svjedočenja, čak i u najtežim slučajevima nasilja. "Odgovornost svih sudionika u javnom prostoru je velika te način komuniciranja mora biti pažljiv i odgovoran, kako bi se izbjegle negativne posljedice na postupak i zaštitu žrtve", poručio je Srdarević. Zaključno je naglasio da je postupanje policije u slučajevima obiteljskog nasilja složen i kontinuiran proces koji zahtijeva stručnost, suradnju institucija i stalnu edukaciju.
"Cilj svih postupanja uvijek je isti – zaštita žrtve, sprječavanje ponavljanja nasilja i učinkovito procesuiranje počinitelja", zaključio je načelnik Policijske uprave splitsko-dalmatinske Marko Srdarević.
