Danas se na Kemijsko-tehnološkom fakultetu u Splitu održava 8. tematska sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije. Sjednica se održava na Kemijsko-tehnološkom fakultetu, a tema sjednice je nasilje u obitelji na području Splitsko-dalmatinske županije, stanje sustava zaštite žrtava te potreba uspostave kriznog centra za žrtve nasilja.
Prijedlog za održavanje tematske sjednice podnijeli su vijećnici Kluba SDP-a, Možemo!, Direkta i nezavisni vijećnici, ističući da nasilje u obitelji i seksualno nasilje predstavljaju jedan od najozbiljnijih društvenih problema, s razornim posljedicama na sigurnost, zdravlje i život građana, osobito žena, djece i drugih ranjivih skupina. U prijedlogu se, među ostalim, navodi i da Splitsko-dalmatinska županija još uvijek nema uspostavljen sustavan institucionalni oblik zaštite žrtava nasilja u obitelji u skladu sa zakonskim obvezama.
Baldić Lukšić: "Stranačka iskaznica važnija je od stručnosti u Splitsko-dalmatinskoj županiji"
"Godinama se nije prelazilo s papira na konkretne mjere"
Ružica Jakšić iz SDP-a upozorila je da se o ovom problemu govori godinama, ali da konkretna rješenja izostaju.
"Od prvog dana bavim se ovom temom. Tražili smo da se osiguraju sredstva za krizni centar. Izdvojilo se 50 tisuća eura i to je stajalo u proračunu dvije godine, a na kraju je skinuto s proračuna. Ta sredstva nisu iskorištena i sve je propalo", kazala je Jakšić. Dodala je kako joj je drago da je nadležni upravni odjel konačno prikupio modele iz drugih županija kako bi se moglo doći do konkretnih zaključaka, ali smatra da problem više nije u nedostatku analiza i podataka.
"Problem više nije u nedostatku analize i podataka. Godinama se nije prelazilo s papira na konkretne mjere. Potrebne su sigurne analize, hitna pomoć, ali se konačno u izvršnoj vlasti treba riješiti problem. Splitsko-dalmatinska županija treba imati više kriznih centara. Ženama koje trpe nasilje treba ponuditi izlaz", poručila je.
Krizni centar nije isto što i sigurna kuća
U prijedlogu za održavanje sjednice posebno se ističe razlika između kriznog centra i sigurne kuće. Sigurna kuća predstavlja oblik dugoročnijeg smještaja i zaštite, dok je krizni centar zamišljen kao hitna usluga dostupna odmah, bez čekanja i složenih administrativnih prepreka.
Krizni centar trebao bi biti dostupan 24 sata dnevno, omogućiti neposredan dolazak žrtve, pružiti fizičku sigurnost, psihološku, socijalnu i pravnu podršku te izraditi procjenu rizika i plan daljnjeg postupanja. U prijedlogu se navodi da je upravo takva usluga presudna u trenutku kada žrtva odluči napustiti nasilno okruženje, odnosno u fazi kada je rizik od eskalacije nasilja najveći.
Jakšić je također naglasila da se u javnosti često ne razlikuju krizni centar i sigurna kuća. "Godinama se govori o otvaranju kriznog centra, a krizni centar nije isto što i sigurna kuća. Nadam se da ćete barem danas shvatiti koja je razlika", rekla je Jakšić.
Kritika zbog nepozivanja udruga civilnog društva
Jakšić je izrazila i nezadovoljstvo činjenicom da na sjednicu, prema njezinim riječima, nisu pozvane udruge civilnog društva koje se godinama bave ovom problematikom.
"Iskreno sam razočarana što na ovu sjednicu nisu pozvane udruge civilnog društva, kao što je udruga Domine. Važno je naglasiti da se toj udruzi svake godine javi oko 200 žena. To je gotovo jedna žena dnevno koja se obratila samo udruzi Domine, a postoje i druge udruge koje se bave istim problemom", istaknula je. U prijedlogu sjednice navodi se da se žrtve nasilja često oslanjaju na projekte i rad organizacija civilnog društva, uz ograničene kapacitete i nesigurno financiranje, što se ocjenjuje nedovoljnim za stabilnu i pravovremenu zaštitu.
Predlagatelji traže raspravu o stanju sustava i obvezama Županije
Predlagatelji tematske sjednice traže da se raspravi o stvarnom stanju nasilja u obitelji i prema osjetljivim skupinama, dostupnosti i učinkovitosti postojećih usluga, neispunjenim obvezama Županije u osiguravanju smještaja za žrtve, potrebi uspostave kriznog centra te modelima financiranja i organizacije sustava zaštite. U dokumentu se poziva i na standard Vijeća Europe prema kojem bi trebalo osigurati jedno obiteljsko mjesto u skloništu na 10 tisuća stanovnika. Prema tom izračunu, Splitsko-dalmatinska županija trebala bi imati najmanje 42 obiteljska mjesta u sigurnim kućama.
Jakšić je zaključila da je riječ o jednom od najtežih društvenih problema te da se od nadležnih očekuje konkretno djelovanje. "Ovo je jedan od najtežih društvenih problema. Sigurnost žena nije trošak, nego javna odgovornost", poručila je Jakšić.
