Kad su 3. lipnja u Hrvatsku turističku zajednicu stigli kompletni podaci iz sustava eVisitor, prvi put nakon pandemije pokazalo se da je svibanj završio s minusom na nacionalnom nivou. Ukupno je registrirano 1,92 milijuna dolazaka i 6,61 milijun noćenja – pet odnosno četrnaest posto manje nego lani – ali iza prosječnih brojki krije se zanimljiva heterogenost. Strani gosti su s 5,76 milijuna noćenja pali za 17 posto, dok su domaći skočili na 849 556 noćenja, čak 18 posto više.

Drugim riječima, hrvatsko je tržište u svibnju „spasilo“ državne statistike.
Dalmacija – drugi po udjelu, prvi po glavoboljama
Dalmacija sa svojim županijama generirala je gotovo 45 posto svibanjskog jadranskog prometa. Splitsko-dalmatinska županija ostala je druga najjača na Jadranu s 1,27 milijuna noćenja, no i tamo se bilježi pad broja turista od 4 posto.
Zanimljivo je da se negativni trend odnosi isključivo na strana tržišta (indeks 95), dok su domaći gosti ostvarili dvoznamenkasti rast (13 posto). Isti se obrazac, samo još izraženije, vidi i u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Ličko-senjskoj županiji.
Split ostaje na postolju unatoč minusu Nijemaca
Split je i u svibnju bio treća destinacija u zemlji, odmah iza Dubrovnika i Rovinja, s 303 269 noćenja i 113 508 dolazaka.
Uspjeh je to koji se, s obzirom na okolnosti, čita dvoznačno: hotelijeri su osjetili pad grupnih aranžmana sa zapadnoeuropskih tržišta, ali obiteljski smještaj i apartmani – najčešći izbor domaćih gostiju – bilježe dvoznamenkasti plus. Splitu je pomogla i činjenica da je gotovo svaka četvrta svibanjska kruzerska ruta istočne obale Jadrana uključivala gradsku luku, donoseći kratke, ali visoko-potrošne posjete staroj gradskoj jezgri.
Pad u obiteljskom smještaju čak 20 posto
Kišnih jedanaest dana zaredom – po podacima DHMZ-a na Marjanu palo je 72 milimetra kiše – naglo je zakočilo kamping segment, pa je u cijeloj državi broj kamp-noćenja potonuo za 28 posto.
U hotelskom smještaju pad je bio znatno blaži (–3 posto), a obiteljski smještaj zabilježio je pad od 20 posto, no taj se prosjek u Splitu preokrenuo zahvaljujući domaćim gostima i last-minute popustima.
Tko je stigao, a tko je izostao?
Analiza HTZ-a otkriva da je Njemačka – desetljećima broj jedan – u predsezoni s brojem gostiju pala za 17 posto, a još izraženiji pad je po broju noćenja.
Razlog je višeslojan: raniji Uskrs (krajem ožujka), rezovi putnih budžeta srednjeg sloja pod inflatornim pritiskom te privlačne „all-inclusive“ ponude Turske i Grčke. Austrija bilježi manji pad, tek četiri postotna boda, dok je Slovenija nadoknadila dio njemačkog manjka s rastom od osam posto, što se osobito vidjelo u Zadru i Šibeniku. Iznenađenje godine su Sjedinjene Države – 302 tisuća noćenja i rast od 20 posto – potaknute cjelosezonskim direktnim letovima iz New Yorka za Split i Dubrovnik.
| Tržište | Noćenja I-V 2025. | Indeks 25/24 | Ključna promjena u Dalmaciji |
|---|---|---|---|
| Njemačka | 1,83 mil. | 61 | Kraći pred-sezonski obiteljski odmori, skuplji kampovi |
| Austrija | 1,21 mil. | 96 | Pad manji od prosjeka; i dalje jaka u Makarskoj rivijeri |
| Slovenija | 1,27 mil. | 109 | „Vikend-getaway” efekt – najviše u Zadru i Šibeniku |
| SAD | 492 tis. | 118 | Direktni letovi za Split i Dubrovnik potaknuli rast |
| Domaći | 2,38 mil. | 108 | Rekordni prvosvibanjski i produženi vikendi |
Iako ukupno tek šesta po broju noćenja, Makarska se prvi put probila među deset najjačih hotelskih destinacija, s 26 526 hotelskih noćenja u svibnju.To potvrđuje da investicije posljednjih godina – rekonstrukcije „Rivijere“ i otvaranje novih boutique hotela – počinju vraćati dividende, pogotovo u razdoblju kad charter-letovi za Splitsku zračnu luku posustaju.
Što će biti na ljeto?
Stručnjaci agencija slažu se kako ovogodišnji „late booking“ nikad nije bio izraženiji. Čak 48 posto Nijemaca i 52 posto Britanaca, prema anketi Reiseanalyse, još nije finaliziralo odluku za kolovoz, pa Splitsko-dalmatinska županija ima prostora za oporavak. No, cijene smještaja ostaju ključna promjenjiva: drugi ljetni cjenik u eurima, bez amortizacijskog „šoka“ prelaska na zajedničku valutu, doživio je test realnosti. Pad njemačkog i austrijskog prometa pokazuje koliko je tržište osjetljivo na par eura razlike.
S druge strane, domaći gosti – potaknuti novim prvosvibanjskim i prazničkim paket-aranžmanima – pokazuju da patriotizam i kratki odmori mogu biti ozbiljan faktor stabilnosti. Upravo zato lokalne turističke zajednice nastavljaju kampanju „Tu je lijepo“, nudeći 20-postotne vikend-paušale i subvencionirane trajekte na relaciji Split–Rogač.
Gdje tražiti rast?
Splitski turistički djelatnici najavljuju dodatne letove iz skandinavskih gradova – SAS od lipnja uvodi drugu dnevnu rotaciju Kopenhagen–Split – te jače pozicioniranje kulturnih manifestacija poput St-Art Festivala i Marulićevih dana. U planu je i produženje sezone na kamping tržištu kroz zajedničku jesensku promociju dalmatinskih kampova, jer statistike pokazuju da se domaći gosti u šatoru ili kamperu vraćaju i do četiri puta godišnje.
Zaključno, svibanj 2025. u Dalmaciji nije bio dramatičan koliko upozoravajući: stranih je noćenja manje, ali ne alarmantno; domaći gosti popunili su rupu, a Split, unatoč meteorološkom i kalendarskom pehu, zadržao treće mjesto u državi. Ključna pouka je da se dalmatinski turizam mora brže prilagođavati makro-ekonomskim uvjetima i diversificirati bazu gostiju. Ako pritom uspije balansirati cijene s kvalitetom ponude – od kruzerske luke do OPG-ova u zaleđu – ljeto 2025. još uvijek može završiti iznad prošlogodišnjeg prosjeka.
O cijenama nećemo, to zavrjeđuje poseban članak ili serijal! Informacija o statistickim pokazateljima_svibanj_2025 Turistička statistika - svibanj 2025





