Stres se često povezuje s očitim simptomima poput ubrzanog rada srca ili znojnih dlanova, no ne mora se uvijek manifestirati tako dramatično. Nerijetko djeluje tiho, u pozadini svakodnevice, zbog čega se njegovi suptilni znakovi lako zanemaruju.
"Stres se ne očituje uvijek kroz paniku ili anksioznost", objašnjava psihijatar Simon Faynboym, ističući da se može pokazati kroz male, neočekivane promjene u tijelu i ponašanju. Upravo je zato važno na vrijeme prepoznati takve signale jer kronični stres, ako se ne drži pod kontrolom, može pridonijeti razvoju ozbiljnih zdravstvenih problema poput povišenog krvnog tlaka i oslabljenog imuniteta, piše EatingWell.
1. Buđenje s bolnom čeljusti
Jedan od manje očitih znakova povišenog stresa je napetost u čeljusti, ističe stručnjak za mentalno zdravlje Randal Turner. Ako primijetite da vam je čeljust često stisnuta ili napeta, moguće je da ste pod većim pritiskom nego što mislite.
Takva nesvjesna napetost često se javlja tijekom sna, kada tijelo na stres reagira stezanjem mišića i škrgutanjem zubima. Ova pojava, poznata kao bruksizam, s vremenom može uzrokovati glavobolje, osjetljivost zuba pa čak i njihovo pucanje. Nelagoda u čeljusti nakon buđenja može biti tihi signal povišene razine stresa.
2. Promjene u probavi
Veza između uma i probavnog sustava iznimno je snažna, zbog čega se crijeva često nazivaju „drugim mozgom“. Kada ste pod stresom, probavni sustav često reagira prvi. „Promjene u probavi ili pražnjenju crijeva mogu biti znak stresa jer stres izravno utječe na zdravlje crijeva putem tzv. osi mozak–crijevo“, objašnjava Turner.
Nutricionistica Alicia Galvin dodaje da je riječ o fiziološkom procesu u kojem dijelovi mozga zaduženi za odgovor na stres šalju signale probavnom sustavu. To može promijeniti rad crijeva i lučenje probavnih sokova, što rezultira nadutošću, zatvorom ili iznenadnom potrebom za odlaskom na zahod.
3. Češće obolijevate
Ako se stalno borite s prehladama dok ljudi oko vas ostaju zdravi, uzrok možda nije samo loša sreća. Stres slabi imunološki sustav i čini nas podložnijima infekcijama, pri čemu ključnu ulogu ima hormon kortizol.
Iako je koristan u kratkim razdobljima, dugotrajan stres održava njegovu razinu povišenom, što smanjuje sposobnost organizma da se obrani od virusa i bakterija. Tijelo tada većinu energije troši na nošenje sa stresom, ostavljajući manje „prostora“ za učinkovit imunološki odgovor.
4. Neredovit menstrualni ciklus
Menstrualni ciklus važan je pokazatelj hormonalne ravnoteže, a stres ga može ozbiljno poremetiti. Kod žena izloženih kroničnom stresu može doći do neredovitih ili izostalih menstruacija.
Galvin objašnjava da dugotrajan stres utječe na komunikaciju između mozga i nadbubrežnih žlijezda, poznatu kao HPA-os, što se potom odražava na rad jajnika i proizvodnju hormona. Kada tijelo stres doživi kao prijetnju, prelazi u svojevrsni obrambeni režim, a reproduktivne funkcije privremeno padaju u drugi plan.
5. Zaboravljivost i rastresenost
Ako sve češće gubite ključeve, zaboravljate obaveze ili se teško koncentrirate, to može biti kognitivni znak kroničnog stresa. Dugotrajno povišena razina kortizola može potaknuti upalne procese i negativno utjecati na rad mozga.
Osim toga, stres remeti ravnotežu šećera u krvi, što dodatno opterećuje moždane funkcije. Posljedica su poteškoće s pamćenjem, fokusom i donošenjem odluka, a u ekstremnim slučajevima i povećan rizik od neurodegenerativnih bolesti.
Kako upravljati stresom
Prvi korak je prepoznavanje signala, a zatim uvođenje konkretnih promjena. Stručnjaci preporučuju tehnike disanja, poput cikličkog uzdisanja, koje mogu brzo smanjiti razinu napetosti. Tjelesna aktivnost također ima snažan učinak.
„Već 15 do 20 minuta hodanja može značajno smanjiti stres“, ističe Galvin. Važna je i društvena povezanost jer razgovor s osobama koje nas podržavaju pomaže sagledati probleme iz šire perspektive. Korisno je i velike obaveze razbiti na manje, izvedive korake kako bi se smanjio osjećaj preopterećenosti.
Prepoznavanje znakova kao ulaganje u zdravlje
Stres je neizbježan dio života, no ako se zanemaruje, može postupno narušavati i tijelo i um. Cilj nije potpuno ukloniti stres, već naučiti prepoznati njegove rane znakove i na njih reagirati.
Bilo da je riječ o napetoj čeljusti, slabijem pamćenju, čestim infekcijama, probavnim smetnjama ili neredovitom menstrualnom ciklusu, tijelo vam možda pokušava nešto poručiti. Pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljnije posljedice.
„Ako na vrijeme primijetimo male promjene, možemo odmah primijeniti tehnike za ublažavanje stresa, što dugoročno koristi našem zdravlju i kvaliteti života“, zaključuje Turner.
