Mentalne bolesti su nažalost postale naša svakodnevica.
Sve više je onih koji obolijevaju od bilo koje bolesti koju možemo svrstati u tu skupinu. Razloga je puno, od stila života, stresa pa sve do genetike.
I struka tu nema ujednačeno mišljenje, a dojma smo da je podrška osobama i obiteljima koje su dotaknute nekom od mentalnih bolesti preslaba. Možemo kazati da je možda čak i nema, što dodatno otežava situaciju za sve one koji se često nađu pred zidom.
"U procesu traženja pomoći sam otkrila da ne postoje nikakve usluge u gradu i županiji"
Grad Split nažalost na razini države prednjači po broju bolničkih psihijatrijskih hospitalizacija, a uz isključivo medicinski tretman u cijeloj županiji ne postoje organizirane usluge ili podrška za ovu, izrazito marginaliziranu skupinu građana u lokalnoj zajednici. No, prije osam godina u Splitu se okupila skupina volontera, koja se i sama suočila s nekom od psihičkih bolesti te odlučila zasukati rukave te napraviti nešto za društvo.
Oni su članovi Udruge za promicanje mentalnog zdravlja Feniks Split, koji su osmislili i proveli čitav niz besplatnih aktivnosti za osobe s poteškoćama mentalnog zdravlja. Na čelu udruge se nalazi Marina Vidović, koja se već petnaest godina bori s bipolarno-afektivnim poremećajem.
- Mentalno zdravlje se od prošle godine u svijetu tretira kao prioritetni javnozdravstveni problem. Brojevi osoba koje su oboljele od depresije, broj suicida, bipolarnih i anksioznih poremećaja je u velikom porastu. Korona i stanje ratne krize negativno utječe na mentalno zdravlje ljudi. Nedovoljno se pruža podrška kako bi se takva stanja spriječila ili smanjila. Hrvatska je na prvom mjestu po broju suicida osoba starije životne dobi u Europi. Također, broj suicida djece i mladih je znatno porastao - ukazala nam je Vidović na zaista alarmantne brojke.
Kao što smo naveli, razlozi za pokretanje ove udruge su prilično osobni.
- U procesu traženja pomoći sam otkrila da ne postoje nikakve usluge u gradu i županiji. Tako sam s jednom skupinom prijatelja koji imaju slične probleme pokrenula neformalnu udrugu još 2014. godine te smo se registrirali prije tri godine - navodi nam.
"Svi imamo životne faze u kojima ne možemo kvalitetno funkcionirati"
Od svih bolesti koje spadaju u skupinu mentalnih, najčešća je depresija. S njom se suočio pa gotovo i svaki čovjek.
- Pogađa gotovo svaku obitelj. Utječe i na gospodarstvo zbog toga što se najveći broj izostanaka s posla povezuje sa psihičkim poteškoćama i hospitalizacijama - priča nam Marina.
Vrijednost ove skupine ljudi jest to što besplatno pružaju podršku osobama koje imaju psihičke poremećaje.
- Pomažemo im pri povratku u život nakon psihijatrijskog liječenja. Pružamo grupe uzajamne podrške. One čovjeku koji prvi put dijagnozu pokažu da nije sam i da je proces oporavka moguć. Sjedimo zajedno jednaki, bez psihologa, psihijatara, ali smo prošli edukacije koje su nas naučile kako da ono što smo prošli iskoristimo za pomoć drugima. Provodimo ih jednom tjedno - kazuje nam.
Nalaze se petkom, obično u 19 sati. Lokacija je Multimedijalni kulturni centar.
- Jako smo zahvalni jer nam prostor ustupe besplatno. Uz to, organiziramo i večeri društvenih igara. Upravo smo završili projekt Ministarstva zdravstva "Zasučimo rukave za mentalno zdravlje", kroz kojeg je prošlo više od tisuću osoba. Kupili smo dobar dio društvenih igara, koje dajemo na korištenje našim članovima. Oni se druže, zabavljaju, izađu iz kuće i nastavljaju živjeti sa svojim potrebama, bez obzira imali bolest ili ne - govori nam.
Marina vjeruje da psihičke poteškoće dotiču svakog čovjeka, na manji ili veći način.
- Svi imamo životne faze u kojima ne možemo kvalitetno funkcionirati. Mentalno zdravlje je jedan cjelokupno zadovoljavajuć život i kada bi se mjerili po tom kriteriju, ne bih znala nikoga tko je potpuno zdrav. Kada govorimo o mentalnim oboljenjima, tu se misli na dugotrajnije bolesti s težim posljedicama, poput kliničke depresije, anksioznosti, shizofrenije, bipolarnog poremećaja i slično. Teorije kako određeni poremećaju nastaju su još uvijek različite. Struka o tome nema jednostruko mišljenje. Najčešće je kombinacija traumatskih iskustava, stresa i nekakvog ljudskog kapaciteta da se s tim situacijama nosi. Naravno, neke od tih bolesti se nasljeđuju i genetski. Ne mora značiti da će se svaki čovjek koji u obitelji ima oboljenje razboljeti. Tu igra cijeli niz faktora. Ako se to i dogodi, nije životna osuda. Može uz pomoć struke, obitelji i nas u udruzi, nositi se s njom i tako si pomoći te živjeti visokokvalitetan život - poručuje ova vrijedna Splićanka.
"Nastojat ćemo raditi naše redovne aktivnost, usprkos tome što za njih nemamo redovna financijska sredstva"
Broj osoba s kojima rade je svaki dan sve veći i veći.
- Kroz naš jedan projekt je prošlo više od 1.300 korisnika, koji su nam se obratili i uzeli neki od oblika podrške. Našu stranicu prati više od 2.000 korisnika, a online grupa podrške čini skupina od 1.300 članova. Nazovu nas na službeni telefon, pošalju nam e-mail. Velik dio njih želi ostati anoniman, budući da je još uvijek vidljiva nepravedna stigma prema takvim osobama - kaže nam.
Najveći nedostatak im je što nemaju vlastiti prostor.
- Nadamo se da će ove Grad Split prepoznati ovo što radimo i da ćemo na natječaju dobiti prostor u kojem ćemo moći okupljati ljude. Mogli bismo ponuditi dnevni boravak, da se zaigra društvena igra i kontinuirano raditi. Nastojat ćemo raditi naše redovne aktivnost, usprkos tome što za njih nemamo redovna financijska sredstva. Održavat ćemo ih i dalje besplatno jer ljudima trebaju. Udruga broji četiri aktivna volontera, a ukupno 170 ih je sudjelovalo u našim programima u protekloj godini. Upravo smo u pregovorima za jedan projekt "Ostavi dobar trag", Erste banke, Panda komunikacija i ACT grupa. Planiramo jednu zanimljivu javnu kampanju, gdje bismo prikupljali sredstva za male pakete podrške za osobe koje se nalaze na psihijatrijskom liječenju u splitskoj bolnici. Nadam se da će ljudi to prepoznati i pomoći nam. Voljeli bismo također napisati još neke projekte, gdje bismo pružili podršku mentalnom zdravlju ljudi. I Županija je prepoznala naš rad, a nadamo se da ćemo ove godine dobiti i veće iznose potpore, da možemo još više i bolje raditi - zaključila je Marina Vidović.
Brojke
- Blizu milijardu ljudi u svijetu ima neki mentalni poremećaj, a depresija je vodeći uzrok invaliditeta. Globalno se procjenjuje da 5% odraslih pati od depresije, a jedno od sedmero djece u dobi od 10-19 godina ima mentalni poremećaj, koji najvećim dijelom ostaju neotkriveni i ne liječe se.
- U prosjeku 1 od 5 mladih u dobi od 15 do 24 godine izjavilo je da se često osjeća depresivno ili ima slab interes za obavljanje raznih aktivnosti.
U Hrvatskoj je prema dostupnim podacima učestalost mentalnih poremećaja u dobnoj skupini od 10 do 19 godina 11,5 posto, odnosno procjenjuje se da oko 49.272 djevojčica i dječaka živi s nekim od mentalnih poremećaja.
- U Europi je samoubojstvo drugi najčešći uzrok smrti među mladima u dobnoj skupini od 10 do 19 godina.
- Ured UNICEF-a za Hrvatsku piše o tome kako se u Hrvatskoj oko 44 tisuće djece i mladih suočava s problemima mentalnog zdravlja. I prije pandemije, svaki treći srednjoškolac patio je od tjeskobe i stresa, a svaki peti pokazivao depresivne simptome. Pandemija je dodatno pogoršala situaciju
