Danas se u Splitu u prostorijama HOK-a održala panel rasprava o siromaštvu mladih u Hrvatskoj.
Siromaštvo mladih i siromaštvo općenito velik je problem ne samo u našoj državi već to predstavlja globalni problem u čijem rješavanju mora sudjelovati cijela zajednica i institucije. Jedna od pet osoba u Hrvatskoj živi u siromaštvu i bijedi, a brojka je sigurno i veća jer se mnogi ljudi ne odluče tražiti pomoć od sustava te samim time nisu evidentirani u statistici.
Izazovi za mlade
Izazovi za mlade koji žive u siromaštvu su inflacija, ne mogućnost pronalaska smještaja zbog prevelikih cijena, a neki se jednostavno ne mogu ni prehraniti. Voditeljica projekata Mreže mladih Hrvatska kazala je da sve veći broj mladih svakodnevno traži pomoć pri preživljavanju.
"Želimo upozoriti na to da se premalo projekata i programa provodi koji se baš bave siromaštvom mladih. Željeli bismo da mladi mogu računati na udruge i državu. Teško je izračunati točno koliko ljudi živi u siromaštvu jer u Hrvatskoj još uvijek vlada taj osjećaj srama, rijetko tko želi to priznati. Srećom imamo udruge, kao na primjer udrugu Most u Splitu koja svim svojim resursima zagovara i upozorava na problem siromaštva mladih", kazala je Nina Popović.
Transgeneracijsko siromaštvo i stigmatizacija
Na panel raspravi također će se naglasiti da nisu samo financiije one koje potiču i određuju siromaštvo već je to i dodatna stigmatizacija od strane društva koja proizlazi iz financijskiih problema. Upravo ta stigmatizacija i odsječenost od okoline i društvenih sadržaja je izvor depresije i aksioznosti s kojima se sve veći broj mladih bori.
Velik problem je i transgeneracijsko siromaštvo gdje se u nekim obiteljima bilježi treća ili četvrta generacija koja živi u bijedi. Potreba za smještajem djece time je sve veća, a smještaj djece u Splitu organizira Centar za pružanje usluga u zajednici Split.
"Rekla bih da u današnje vrijeme i prateći trendove, velika je potreba za smještaj djece čak i niže dobi. Konkretno naš centar u Splitu otvara tri jedinice za smještaj djece i mladih niske kronološke dobi od 7 do 14 godina koji su izdvojeni iz obitelji zbog osobnih faktora rizika, obiteljskih faktora rizika. Djecu usmjeravamo za život. Mi moramo djelovati i na cjelu obitelj a ne samo na pojedinca u ustanovi jer ako djecu vratimo u obitelj u kojoj se ništa nije promijenilo onda ništa nismo napravili", kazala je Marija Tešija, ravnateljica Centra za pružanje usluga u zajednici Split.
Obrazovanje mladih je ključ
Svi sugovornici slažu se da rješenje problema leži u suradnji zajednice i institucija, a posebice je ključ u obrazovanju mladih i stjecanju vještina od kojih će jednog dana moći zarađivati za svoj kruh.
"Djeca koja kod nas dolaze, dolaze zbog različitih oblika pomoći koje njihovi roditelji zatraže, a to je najčešće zajamčena minimalna naknada. Iz tih obitelji mi detektiramo djecu koja žive u siromaštvu i kojima je potrebna dodatna pomoć. Nudimo naknadu za redovito studiranje, subvencija troškova plaćanja u učeničkom domu, to su sve djeca slabija imovinskog stanja koja dođu u naš sustav uglavnom zbog nezaposlenosti roditelja. U našem područnom uredu ima oko 200 takvih korisnika pomoći", kazala je Milena Drljen, socijalna radnica i predstojnica Županijske službe za socijalni rad.
