„Prije 10 godina sam rodila kćerku u sinjskom rodilištu. Ležala sam kraj krovnog prozora s kojeg je kapala voda, a kraj mene kanta koja kupi vodu. Eto, zamislite kakvo je tek stanje sada“, priča nam 30-godišnja Sinjanka.
„Svi ginekolozi trudnice šalju na porod u splitsko rodilište, što je logično jer je Split udaljen od Sinja samo pola sata“, kazuje nam druga mještanka Cetinskog kraja.
Ove godine plač novorođene djece u sinjskom rodilištu još se nije čuo. U 2021.godini u ovom rodilištu bilo je samo sedam poroda, a neugodno je iznenadio podatak da je prošle godine rođeno sam dvoje djece. Ove godine nula.
Rodilištu u gradu pod Kamičkom prijeti zatvaranje.
Od ‘Rodilišta – prijatelja djece’ do rodilišta bez djece
Rodilište koje je nekada imalo UNICEF-ov status ‘Prijatelj djece’, već dugo je rodilište bez djece. Prema podacima Matičnog ureda u Sinju je 2014. godine rođeno 117 djece, godinu nakon toga sto, 2016. rođeno je 75 beba.
Pad broja rođenih se nastavlja pa je tako 2017. rođeno njih 53, a godinu nakon 48, dok je 2021. godine bilo svega šestero novorođenčadi da bi brojka ove godine došla do nule.
RAĐA: Ne problematiziram ovo pitanje
Hoće li se umjesto dječjeg plača čuti okretanje ključa u bravi, za Dalmaciju Danas komentirao je ravnatelj Doma zdravlja SDŽ-a, Marko Rađa.
„Nisam taj koji odluku o zatvaranju rodilišta može donijeti. Godišnje financiranje od strane HZZO-a je oko milijun ipo kuna hladnog pogona. Lani su bila dva porođaja, znači jedan porođaj u eurima je 100 000 eura, tako da je pitanje koliko dugo će HZZO financirati.
Tu je pet primalja kojama trebaju plaće, zatim pripravnost doktora, komunalne naknade i ostalo. Brojke sve govore.
Do kraja ove godine imamo ugovor, a što će biti sljedeće, ne znam“, navodi Rađa te dodaje ako HZZO prekine plaćanje da će najvjerojatnije doći do odluke o gašenju te djelatnosti unutar Doma zdravlja.
Obnavljanje rodilišta?
Upitali smo ga postoji li mogućnost obnavlja rodilišta, no ravnatelj Doma zdravlja kaže kako ta mogućnost ne postoji.
„Nije pitanje samo srediti operacijsku salu. Normalno rodilište u dežurstvu treba imati primalju, ginekologa, anesteziologa, tehničara i instrumentalku. Pitanje je i ljudskih resursa koje nije moguće osigurati“, rekao je Rađa.
Sinjskom rodilištu gravitiraju Vrlika, Otok, Trilj, Hrvace i Sinj, trenutno je u njemu pet primalja koje su uvijek na raspolaganju. Uz njih u radu rodilišta sudjeluju i dva ginekologa, koji su noću i vikendom u pripravnosti i dostupni po pozivu.
„Ovo što je sada sinjsko rodilište je vanbolnička potpora ženi koja rađa skoro u sličnim uvjetima kao doma. Namijenjeno je samo zadesnim porodima, bez komplikacija“, govori ravnatelj Doma zdravlja..
Onoga trenutka kad HZZO to ne bude financirao, pitanje je grada Sinja hoće li ga nastaviti financirati.
BULJ: Ciljano idu prema zatvaranju rodilišta
Gradonačelnik Sinja, Miro Bulj za to ne želi niti čuti te smatra ovo izravnim udarcem na sinjsku tradiciju.
„Ovo je izravni udar na našu tradiciju, identitet i korjene jer je sinjska viteška igra pod zaštitom UNESCO- a. Alkar se rađa u Sinju i ovo bolno pitanje uvijek otvore pred Alku, umjesto da nam riješe probleme, uništavaju nam zdravstvene usluge“, ogorčen je Bulj.
Podsjeća kako je sredinom 2010. godine Ministarstvo zdravstva povuklo odluku o ukidanju izvanbolničkih rodilišta, te je obećalo sudjelovati u opremanju i uređenju prostora kako bi se zadovoljile zakonske obveze i ustrojile operacijske dvorane s anesteziolozima.
"Bio sam predvodnik prosvjeda i peticije, rodilište je vraćeno, a tadašnja premijerka Jadranka Kosor je obećala da ćemo dobiti operacijsku salu i sve potrebno u suradnji sa splitskim KBC-om", kaže Bulj.
Rzočaran je jer kako navodi, umjesto ispunjenog obećanja, rade sve da ga zatvore.
„Smatram da je proglašenje zadesnog rodilišta već išlo u smjeru da ga se ugasi, ali ja to neću dozvoliti. S obzirom na našu tradiciju sinjske Alke, ovo čisto nepoštivanje.No, bolje je izgubiti selo nego ponos. Pitanje je gdje će se rađati alkari?
Treba primjereno ulagati u rodilište i to je rješenje, jer je to rodilište važno kako za Sinj, tako i za cijelu Zagoru te ćemo sve ćemo napraviti da se rodilište održi. Sinjsko rodilište je jednako sinjska alka. Mogli smo napraviti brend rađanja u Sinju.
Poručio je da nikada neće pristati na zatvaranje sinjskog rodilišta jer su Sinjani ponosni na rađanje u tom gradu.
„Bolno mi je što se ove teme otvaraju pred alku. Žele da kažem da je to ekonomski opravdano, ali to nije istina“, zaključuje emotivno prvi čovjek Sinja.
Tko će trčati Alku?
Manjak porođaja otvorio je i još jedno pitanje - hoće li imati tko trčati Alku? Jer po statutu viteškog alkarskog društva alkar se mora roditi u sinjskoj krajini.
Ipak, straha za budućnost Alke nema pa čak i ako dođe do najcrnjeg scenarija za Sinjane. No i tu se situacija, čini se, mijenja.
Da bi trčao alku, alkar više ne mora biti rođen u Sinju.
[stextbox id='grey']U statutarnom poglavlju “Članovi Društva, njihova prava i dužnosti” propisano je: “Svi punoljetni žitelji rođeni u Cetinskoj krajini koji osjećaju ljubav i privrženost prema domovini i užem zavičaju, koji uživaju društveni ugled u narodu, a voljni su promicati ciljeve Društva, mogu postati članovima Viteškog alkarskog društva.”[/stextbox]
[stextbox id='grey']
Nadalje, Statut kaže: “Alkari i alkarski momci koji sudjeluju u alkarskoj povorci i natjecanju biraju se isključivo od članova Društva koji su rođeni u Cetinskoj krajini kao i onih kojima su roditelji u njoj zavičajni.
„Pod rođen u Cetinskoj krajini podrazumijeva se i onaj koji je stjecajem okolnosti rođen izvan toga područja ako je majka u to vrijeme imala prebivalište na području Cetinske krajine”. Za pojam zavičajan podrazumijeva se da živi u Cetinskoj krajini najmanje četiri generacije po muškoj lozi.
[/stextbox]
