Turisti već pristižu, a prvi val turističke sezone je krenuo. Prema najavama iz turističkog sektora, ovogodišnja sezona mogla bi oboriti rekorde po broju dolazaka i noćenja. No, uz optimizam zbog dobre popunjenosti, ponovno se otvara ključno pitanje: tko će sve te goste dočekati, poslužiti i zbrinuti?
Nedostatak domaće radne snage sve je izraženiji, pa mnogi poslodavci nemaju izbora nego okrenuti se uvozu stranih radnika iz inozemstva. Očekuje se da će i broj stranih radnika ove godine dosegnuti rekordne razine.
Trenutno je samo na stranici Zavoda za zapošljavanje 1406 aktivnih oglasa iz područja ugostiteljstva i turizma. U istoj kategoriji na portalu Moj posao aktivnih je 463 oglasa.
Alen Mrvac sa spomenutog portala nam otkriva da turistička sezona i ove godine donosi pojačanu potražnju za profilima koji su ključni za uspješno odvijanje ljetnih aktivnosti u ugostiteljstvu, smještaju i maloprodaji. Stoga ističe kako najtraženija sezonska zanimanja uključuju: Konobare i barmene, kuhare, trgovce i prodavače, pomoćne radnike u kuhinji, recepcionare i hotelijersko osoblje, pomoćne kuhare, sobarice i čistačice razinu usluge te skladištare i vozače.
„Statistike bilježe pad, ali svakodnevna praksa je drugačija“
Zanimalo nas je kakva je potražnja za sezonskim radnicima ove godine u odnosu na prošlu.
„Prema podacima portala MojPosao, potražnja za sezonskim radnicima ove je godine pala za oko 16% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iako brojke ukazuju na pad, važno je razumjeti širu sliku. U praksi, mnogi poslodavci i dalje će imati potrebu za dodatnim sezonskim radnicima, osobito ako se tijekom ljeta pokaže da postojeći kadar ne može ispuniti sve zahtjeve posla. Također, ne treba zanemariti sve prisutniji trend zapošljavanja stranih radnika, koji sve češće popunjavaju sezonske pozicije u sektorima poput turizma, ugostiteljstva i maloprodaje, što su ujedno i najčešće sezonske djelatnosti. Iako statistike bilježe pad, svakodnevna praksa ukazuje na to da će i ove godine značajan broj sezonskih radnika, domaćih i stranih, pronaći posao tijekom ljetne sezone“, kazuje nam Mrvac.
No, unatoč tome što brojke govore o padu potražnje sezonski radnika, primjećuje se značajan broj prijava po oglasu za sezonski posao.
„Tijekom dosadašnjeg dijela godine primjećuje se značajan porast prosječnog broja prijava po oglasu za sezonski posao. Povećani broj prijava može se tumačiti i kao odraz većih očekivanja od poslodavaca, više se prijavljuje tamo gdje su uvjeti bolji i transparentniji. Također, sve je više kandidata koji su svjesni da kvalitetno odrađena sezona može biti odskočna daska za stalno zaposlenje ili preporuka za buduće prilike“, smatra Alen Mrvac.
Plaće u Hrvatskoj
Naš sugovornik ističe kako poslodavci u Hrvatskoj iz godine u godinu sve više ulažu u poboljšanje radnih uvjeta. Razlog tome je, kaže nam, jednostavan jer tržište rada postaje sve zahtjevnije, a kvalitetnih radnika je sve manje.
„Plaće u Hrvatskoj u cjelini su u prvoj polovici 2025. godine porasle za oko 14% te sada u prosjeku iznose 1.487 eura neto. U turizmu i ugostiteljstvu rast je bio nešto umjereniji, oko 9%, čime je prosječna plaća u ovom sektoru dosegla 1.248 eura neto. Zanimljivo je da su najviše rasle plaće na nižim razinama, što sugerira da su poslodavci pokušali zadržati najranjivije skupine radnika povećanjem osnovice.
Najveći rast plaća zabilježen je kod radnika brze prehrane i animatora, čije su plaće rasle iznad prosjeka sektora“, otkriva Mrvac.
Uz povećanje plaća, ističe i sve češću praksu uvođenja dodatnih pogodnosti.
"Besplatan smještaj i prehrana, slobodni dani, bonusi za uspješno odrađenu sezonu, pa čak i mogućnost stalnog zaposlenja nakon ljeta – sve su to načini na koje poslodavci pokušavaju privući i zadržati domaće radnike. Jasno je da će se ovaj trend nastaviti i dalje, pogotovo u kontekstu velike konkurencije i sve težeg pronalaska kvalitetne radne snage“, zaključuje Alen Mrvac s portala Moj posao.
Prema informacijama iz HUP-ove Udruge ugostiteljstva i turizma vidljiv trend rasta udjela radnika iz dalekih zemalja kao što su Filipini, Nepal i Indija. No, ipak u prvoj polovici ove godine izdano je oko 2.000 manje dozvola za boravak i rad u odnosu na isti period prošle godine.
„U vremenskom periodu od 1. siječnja, 2025. do 28. siječnja, 2025. izdala 8.153 dozvole za boravak i rad stranaca, a u periodu od 1. siječnja, 2024. do 30. svibnja, 2024. izdala je 10.334 dozvole za boravak i rad“, navode iz PU splitsko-dalmatinske.
Interes za stranim radnicima veći nego ikada
Tako hrvatski poslodavci već bilježe rekordne brojke angažiranih stranih radnika. IZ agencije za zapošljavanje stranih radnika ističu kako potrebe više nisu sezonske ni ograničene na velike hotele, već se radna snaga traži na svim razinama i u svim veličinama poslovanja.
„Primjećujemo da je interes definitivno porastao. Već početkom godine poslodavci su nas kontaktirali ranije nego prijašnjih sezona. Sve više firmi prepoznaje realnost tržišta rada i shvaća da bez strane radne snage jednostavno ne mogu zadovoljiti operativne potrebe, pogotovo u turizmu i ugostiteljstvu. Ono što posebno ističemo ove godine je iznimno velik broj upita od strane manjih subjekata – obiteljskih hotela, restorana, caffe barova – kakvih nikad do sad nismo imali u ovakvom obujmu. To jasno pokazuje da potreba za radnicima više nije samo izazov velikih sustava, već cijelog sektora“, navodi Mirko Laktović, suosnivač i direktor agencije za zapošljavanje stranih radnika Globirò iz Splita.
Latković navodi da se najviše traže radnici iz sektora turizma, ugostiteljstva i trgovine poput konobara, kuhara, pomoćnog kuhara, sobarice i prodavača.
„Uz ove ključne profile, sve više klijenata traži radnike u logistici, skladišnim operacijama te tehničkim i pomoćnim servisnim djelatnostima. Također, primjećujemo trend prelaska s isključivo sezonskog zapošljavanja na dugoročnija rješenja – sve više poslodavaca, poučenih dosadašnjim izazovima u pronalasku i zadržavanju radne snage, već sada razmišlja strateški te traži radnike koje će moći zadržati i nakon ljetne sezone. Klijenti posebno cijene kandidate s prethodnim iskustvom, brzim tempom prilagodbe i sposobnošću funkcioniranja u zahtjevnim operativnim uvjetima“, ističe naš sugovornik.
U svibnju više zapošljavanja nego cijele prošle godine
Trend je vrlo jasan i brojke to potvrđuju.
„Do svibnja ove godine zaposlili smo više kandidata nego tijekom cijele prošle godine. To govori koliko se tržište rada ubrzano mijenja“, navodi Latković.
Najveći broj radnika dolazi iz Filipina, Indonezije (pretežno s otoka Bali) i Nepala, zemalja s kojima Globirò dugi niz godina uspješno surađuje te ima razvijenu i stabilnu mrežu partnera. No, novost su i kandidati iz Latinske Amerike, osobito iz Kolumbije.
„Ono što posebno treba naglasiti jest da sve više naših klijenata traži radnike s prethodnim međunarodnim iskustvom, ljude koji su već radili u inozemstvu, koji razumiju dinamiku sezone i koji mogu odmah "uletjeti" u posao. Takve profile nije lako pronaći, ali zahvaljujući terenskom radu i selekciji koju radimo lokalno, uspijevamo ih dovesti. Zanimljivo je i to da nam je ove godine jako porastao broj kvalitetnih kandidata iz Latinske Amerike, posebno iz Kolumbije. Tu bih stvarno istaknuo našeg počasnog konzula u Bogoti, gospodina Mauricija Gomeza, koji nas je primio tijekom naše posjete i pružio konkretnu podršku. Takve suradnje na terenu puno znače – ne samo u operativnom smislu, već i u izgradnji povjerenja kod kandidata“, otkriva nam Latković.
Ovisnost o stranoj radnoj snazi više nije iznimka
Strani radnici više nisu samo ispomoć za sezonu, nego postaju temelj sustava.
„U praksi, ovisnost o stranoj radnoj snazi već je prisutna. U velikom broju turističkih objekata i uslužnih djelatnosti strani radnici danas čine većinu operativnog osoblja, a trend je u porastu. To ne treba gledati kao problem, niti kao prijetnju. Naprotiv, to je realnost tržišta rada, ne samo u Hrvatskoj, nego i u većini zapadnoeuropskih zemalja gdje lokalna radna snaga već odavno ne popunjava sve pozicije. Ovdje više ne govorimo o isključivo sezonskom fenomenu. Strani radnici postaju stalni dio poslovanja, i to ne samo na nižim operativnim razinama. Sve je više slučajeva gdje su uključeni u srednji menadžment, a određeni subjekti imaju strane državljane i u upravama, pa čak i kao predsjednike uprava.“, kaže naš sugovornik te dodaje:
„Ključno je da se taj proces vodi odgovorno i dugoročno – kroz kvalitetnu integraciju, jezičnu i kulturološku prilagodbu, ali i jasno definirana prava i obveze. U tom okviru, uloga poslodavaca, agencija i institucija je da zajedno izgrade održiv sustav koji će omogućiti stabilnost i kontinuitet poslovanja“
Nova pravila za strane radnike i poslodavce stupila na snagu tik pred sezonu
Novi zakon o stranim radnicima koji stupio na snagu neposredno prije sezone, donio je nova pravila za poslodavce i veću zaštitu radnika. Cilj zakonskih promjena je usklađivanje sa standardima Europske unije, ali i jasnije reguliranje odnosa na tržištu rada.
Ipak, činjenica da je zakon stupio na snagu upravo uoči glavne sezone izazvala je određene poteškoće u praksi.
„Zakon je u svojoj suštini dobar i većina nas pozdravlja uvođenje jasnijih pravila. U konačnici, svima nam je cilj da sustav bude uređen, da postoje jasne procedure i odgovornosti. Međutim, ono što smo naglašavali još ranije, i što se sada pokazalo kao glavni izazov, bio je trenutak kada je zakon stupio na snagu. Uvesti tako opsežne promjene neposredno pred sezonu, kada su svi subjekti već u punom operativnom naletu, jednostavno nije bilo najpraktičnije“, smatra Latković.
Dodaje kako bi primjena zakona bila znatno učinkovitija da je krenula ranije.
„Da je zakon krenuo ranije, početkom godine, ili da se primjena pomaknula na kraj sezone, bilo bi više vremena za pripremu – i s naše strane, i sa strane klijenata, i kod javnih tijela. Naravno, svaka promjena nosi svoje, kao u Saboru kad se čitaju amandmani, uvijek ima i za i protiv. Ali red se mora uvesti i to nitko ozbiljan ne dovodi u pitanje. Pitanje je samo kako i kada. Trenutno je najveći problem što je sve krenulo istovremeno. Sustav je opterećen, procesi traju duže, a mnogi nisu bili spremni. Vjerujem da će se stvari kroz praksu posložiti, jer smjer je dobar. Samo je trebalo malo više osjećaja za tajming“, zaključuje Mirko Latković.
