Pčelarstvo je prisutno na Braču od iskonskih vremena. Pišući o prastanovnicima Brača, otočki kroničar Vicko Prodić iz 17.stoljeća priča o Ilirima i Slavenima te, spominjući njihovi privredu, govori o pčelarstvu i prometejskoj ulozi Grka koji su ih naučili kako divlje pčele izvući iz pukotine, staviti ih u kamenice i udomaćiti.
Jeste li znali da je godine 1860. Brač je proizvodio 1 650 funti meda što je nešto manje od 1 tone po današnjim mjerilima i 440 funti voska (oko 250 kg)?
Jedan od većih proizvođača na otoku Braču bila je pustinja Blaca, a kamene košnice baš kao i Blacama, možemo pronaći i u Dolu.
Potječu iz 16. stoljeća, što predstavlja pravi arheološki raritet gotovo na cijelom Mediteranu. To su, dakako, utvrdili arheolozi, no košnice su od kamenih ploča, slagane odnosno zidane u tehnici suhozida. Dobro upućeni ističu kako im je posebnost u tehnici građenja uslijed čega su jedinstvene i vrijedne, što se zacijelo ne može vidjeti ni u jednoj mediteranskoj zemlji. Ostaci potvrđuju kako su košnice bile pokrivene kamenim pločama, krovićima.
Njihove gradnje u suhozidu te višestoljetna starost uvršćuju Hrvatsku na prvo mjesto među sedam mediteranskih zemalja. Stručnjaci tvrde kako se na otoku Braču nalazi više takvih kamenih košnica, nego na cijelom Mediteranu.
Inače, kamene košnice u Dolu obnovljene su još 2016. godine. U vlasništvu kaštela Gospodnetić bilo ih je više od stotinu. Ove su kamene košnice jedine ovakve vrste na Jadranu. Hvale vrijedne radove financirala je Županija, a obnovljeno je više desetaka košnica. Ovime je Dol dobio još jednu posebnost i obogaćivanje turističke ponude.
Proizvodnja meda na nešto moderniji način na Braču je i danas prisutna, ali u manjem obimu.
Brački pčelari uz proizvodnju, promiču važnost očuvanja bioraznolikosti kako bi se očuvale pčelinje zajednice koje su sve ugroženije, zbog česte upotrebe pesticida.
