U petom ciklusu istraživanja, Institut za javne financije ponovno je analizirao i ocijenio transparentnost proračuna svih županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj. Dodjela priznanja najtransparentnijim jedinicama održana je u srijedu 3. srpnja u Kući Europe u Zagrebu.
Transparentnost lokalnih proračuna za potrebe ovog istraživanja mjeri se na temelju pet pravovremeno objavljenih proračunskih dokumenata: prijedloga proračuna, izglasanog proračuna, polugodišnjeg i godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna te proračunskog vodiča za građane.
Prema istraživanju Instituta, županije su ponovno najtransparentnije jedinice s prosječnom ocjenom 4.9, što znači da je njih 85 posto objavilo svih pet dokumenata. Gradovi su ocijenjeni s 4.3, a općine 3.8. Županu Krapinsko-zagorske županije Željku Kolaru uručeno je priznanje za „Javnost pozitivno utječe na određene procese - koliko je razvijeno civilno društvo, toliko je razvijena i država. Činjenica da županije imaju stopostotnu izvršenost u četiri od pet stupaca ukazuje na to da smo na pravom putu“, istaknuo je Kolar.
Transparentnost podrazumijeva potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu i omogućuje kontrolu prikupljanja i trošenja javnog novca. Objavljivanjem rezultata ukazuje se na važnost proračunske transparentnosti kojom se poboljšava komunikacija i povjerenje građana u lokalne vlasti, ali i potiče odgovornost lokalnih vlasti, objašnjavaju iz Instituta za javne financije.
Rezultati istraživanja pokazuju da se transparentnost proračuna jedinica lokalnih i regionalnih jedinica u Hrvatskoj popravlja, međutim, razlike u transparentnosti lokalnih jedinica su velike. Upravo zbog toga, iz Instituta stižu preporuke Vladi RH i Ministarstvu financija, prema kojima je potrebno osnažiti proračunski okvir te adekvatno zakonski propisati proračunsku transparentnost te vlastitim primjerom pravovremene objave ključnih dokumenata državnog proračuna ukazati na važnost proračunske transparentnosti.
„Sudjelovanje u proračunskim procesima građanima otvara mogućnosti kreiranja lokalne zajednice kakvu sami žele. Potpune, jasne i pravovremene informacije o proračunu podloga su konsenzusa o smjeru neophodnih reformi i važno je da se mi kao nositelji različitih razina izvršne vlasti time vodimo“, istaknuo je predsjednik Hrvatske zajednice županija i župan Šibensko-kninske županije Goran Pauk.
O fiskalnoj transparentnosti županija govorili su predstavnici Ministarstva financija, naglašavajući da je Internet jedan od najvažnijih načina komunikacije sa širom javnošću. Predstavljena je aplikacija s otvorenim podacima koji su dostupni online i mogu se koristiti, ponovno koristiti ili preraspodijeliti od strane bilo koje osobe.
Općine su s prosječnom transparentnošću (3,8) gotovo vrlo dobre, ali zaostaju i za županijama i za gradovima. Smanjio se postotak općina koje ne objavljuju niti jedan dokument (s 5,8 na 3,5%), a povećao postotak onih koje objavljuju svih pet dokumenata (s 25 na 44%).
Gledano po županijama, općine su najtransparentnije u Požeško-slavonskoj (4,6) te Koprivničko-križevačkoj i Primorsko-goranskoj (obje 4,5), a najnetransparentnije u Splitsko-dalmatinskoj (2,7) i Dubrovačko-neretvanskoj (2,9).

Po ukupnoj prosječnoj transparentnosti proračuna svih jedinica na području županije najtransparentnije su Primorsko-goranska (4,6), Požeško-slavonska (4,5) i Koprivničko-križevačka (4,4), a najnetransparentnije Splitsko-dalmatinska (3,1), Vukovarsko-srijemska (3,2), Dubrovačko-neretvanska (3,3) i Zadarska (3,4) županija.
Institut za javne financije iz godine u godinu ponavlja brojne preporuke za poboljšanje transparentnosti hrvatskih lokalnih jedinica i premda se ne može reći da su te preporuke usvajane, lokalne jedinice iz godine u godinu objavljuju sve više proračunskih dokumenata.
"Sve dok zakoni to ne budu adekvatno regulirali i dok nadležna ministarstva ne budu provodila adekvatne kontrole, građani će uglavnom ovisiti o dobroj volji lokalnih vlasti, koja – kao što se vidi iz dosadašnjeg poboljšanja proračunske transparentnosti – uistinu postoji u brojnim lokalnim jedinicama. Stoga bi se lokalne jedinice koje zasad zaostaju, mogle i trebale ugledati u one koje su već daleko odmakle" navodi se u istraživanju Instituta za javne financije, kojeg u cijelosti možete pročitati ovdje.




