Većina ljudi pretpostavlja da se sanjaju tek nakon što zaspu, no nova studija tvrdi drugačije. Istraživači su zabilježili obrasce moždanih valova tijekom budnosti kod ljudi koji su prijavili živopisna, bizarna, iskustva slična snovima tijekom tihog odmora zatvorenih očiju na rubu sna.
Tim Pariškog instituta za mozak pratio je moždanu aktivnost 92 osobe dok su tonule u san tijekom dnevnih razdoblja odmora, a zatim ih probudio i pitao što im je prolazilo kroz glavu. Analizirajući ta mentalna iskustva uz podatke o moždanim valovima, istraživači su otkrili četiri različite vrste mentalnih stanja koja su slobodno lebdjela između budnosti i sna. Najviše iznenađuje da su se iskustva slična snovima pojavila tijekom razdoblja budnosti mjerene EEG-om, s potpisima moždanih valova koji potvrđuju da osoba još nije zaspala, prenosi N1.
Objavljena u Cell Reports, ova studija cilja na staru pretpostavku da sanjanje isključivo pripada snu, a racionalno razmišljanje budnom životu. Ono što osobi pada na pamet u bilo kojem trenutku manje ovisi o tome jesu li budni ili spavaju, otkrili su istraživači, a više o suptilnim, brzim promjenama u moždanoj aktivnosti koje standardno određivanje faza spavanja može propustiti, piše Study Finds.
Edisonov trik pomaže znanstvenicima da u stvarnom vremenu uhvate misli slične snu
Kako bi proučili što se događa u ljudskim umovima tijekom mutne zone između budnosti i sna, istraživači su koristili postavku inspiriranu Thomasom Edisonom. Tijekom prvog 20-minutnog razdoblja odmora, svaki se sudionik zavalio u stolicu zatvorenih očiju, držeći bocu. Kako su se mišići opuštali tijekom uranjanja u san, boca bi skliznula i pala na pod, trgnuvši osobu. U tom točnom trenutku, sudionici su opisali što im je prolazilo kroz glavu u prethodnih 10 sekundi. Tijekom drugog razdoblja odmora, kao prekid su poslužili zvučni alarmi.
Sudionici su također ocjenjivali svako iskustvo na ljestvici od šest stupnjeva prema četiri dimenzije: koliko je sadržaj bio bizaran, koliko se osjećao fluidno i kontinuirano, koliko se činilo spontanim ili namjernim i koliko su vjerovali da su budni. Umjesto da istraživači odlučuju što se smatra "snom" ili "misli", sudionici su sami ocjenjivali ono što su doživjeli, prenosi N1.
Tijekom oba razdoblja odmora, tim je prikupio 420 upotrebljivih izvješća, od kojih je 375 sadržavalo stvarni mentalni sadržaj.
Četiri skupa lutajućeg uma, nijedan nije vezan za fazu spavanja
Koristeći metodu statističkog sortiranja temeljenu samo na rezultatima sudionika, bez unosa podataka o moždanim valovima, pojavila su se četiri različita skupa mentalnih stanja. Istraživači su ih označili kao "prolazna", "budna", "bizarna" i "dobrovoljna": obični fragmentirani snimci, misli svjesne okoline, planiranje usmjereno na cilj i kategorija koja se ističe: vrlo čudna, fluidna iskustva tijekom percipirane pospanosti koja je analiza verbalnih opisa sudionika uz pomoć umjetne inteligencije okarakterizirala kao apstraktna i snolika.
Bizaran sadržaj činio je 14 posto ukupnih izvješća. Dobrovoljno razmišljanje bilo je najčešće s 32 posto, a prolazni i budni sadržaj s po 27 posto.
Iskustva slična snu pojavila su se tijekom budnosti zabilježene EEG-om
Kad su istraživači usporedili svako mentalno iskustvo sa fazom spavanja zabilježenom EEG-om, otkrili su da se sva četiri mentalna stanja pojavljuju tijekom budnosti, laganog sna i nešto dubljeg sna. Nijedno mentalno stanje nije bilo ograničeno na jednu fazu.
Bizarna, snolika iskustva pojavila su se tijekom EEG-om mjerene budnosti. Jedan sudionik prijavio je živopisne, bizarne slike dok su podaci moždanih valova prikazivali istaknute alfa valove i povišenu mišićnu aktivnost, oba obilježja budnosti. S druge strane, namjerno, dobrovoljno razmišljanje pojavilo se tijekom potvrđenog dubljeg sna, zajedno s obrascima moždanih valova koje stručnjaci za spavanje koriste za potvrdu te faze. Od 29 izvještaja o bizarnim događajima tijekom budnosti, 28 je prethodilo kontinuiranom budnošću od početka razdoblja odmora.
