U Hrvatskoj 71 posto srednjoškolaca pohađa strukovne škole koje rade po zastarjelom programu. Zato će iduće školske godine prvi put krenuti reforma strukovnog obrazovanja koja će stajati milijardu kuna. Oko 85 posto sredstava za ovu reformu osigurano je novcem iz europskih fondova, dok će se 15 posto sredstava izdvojiti iz državnog proračuna, piše Index.
Danas će Vlada usvojiti Izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju, koji će omogućiti provedbu ove reforme. Potom će u siječnju Zakon ići na izglasavanje u Sabor, u veljači kreće priprema uputa za prijavitelje projekata, i u ožujku će Ministarstvo uputiti poziv na javni natječaj da škole svojim projektima apliciraju za sredstva kako bi mogli započeti reformu.
Regionalni centri kompetencija
Uz ministricu Blaženku Divjak, reformu vodi pomoćnik ministrice Vlado Prskalo, donedavni ravnatelj najuspješnije hrvatske strukovne škole iz Slavonskog broda.
- Ključ izmjena Zakona su srednje škole koje će se fizički i metodološki pretvarati u regionalne centre kompetencija – svaka županija kao osnivač ima mogućnost predložiti u prvom valu jednu školu kao budući centar kompetencija.
U centrima kompetencija (CK), u znatno većoj mjeri nego do sad, bit će zastupljena praktična nastava uz postojeću teorijsku nastavu iz općih odgojno-obrazovnih predmeta, a sami poslodavci bit će uključeni u nastavni proces.
Svaki CK bit će sektorski usmjeren, npr. neka južna županija će vrlo vjerojatno aplicirati za CK iz sektora ugostiteljstva i turizma, a neka istočna županija iz sektora poljoprivrede.
Reforma strukovnog obrazovanja podrazumijeva novu paradigmu i metode poučavanja kroz nacionalni okvir za strukovno obrazovanje koji je pri samom kraju izrade. - doznaje Index u Ministarstvu.
Strukovne škole budućnosti
Prema riječima savjetnika ministrice Divjak, Mara Alavanje, CK će omogućiti nove i napredne uvjete u školama i opremu za nastavu koji su u praksi europskih država pokazali podizanje privlačnosti strukovnog obrazovanja kod učenika.
U prvoj fazi reforma će se usmjeriti na (pod)sektore: turizam i ugostiteljstvo, strojarstvo, elektrotehnika, informacijske i komunikacijske tehnologije, poljoprivreda i zdravstvo.
- S ovom reformom povezivanja učenika i obrazovanja s obrtnicima i gospodarstvenicima, vrijednom čak milijardu kuna, konačno je došlo vrijeme za strukovne škole budućnosti. - kazao je za Index Maro Alavanja.
Glavni ciljevi zakona koji će omogućiti provođenje reforme su razvoj nacionalnoga kurikuluma za strukovno obrazovanje, uspostava regionalnih centara kompetentnosti, uvođenje dualnog obrazovanja i jačanje učenja temeljenog na praksi i radu, uspostava boljeg sustava osiguravanja kvalitete te izrada pedagoškog obrazovanja mentora kod poslodavaca.
Sredstva od gotovo milijardu kuna za provođenje reforme, koja bi trebala biti osigurana Zakonom, nalaze se na tri linije financiranja: Europski socijalni fond, Europski fond za regionalni razvoj te nacionalno sufinanciranje (15 posto novca ići će iz državnog proračuna).
Ova bi se reforma u strukovnim školama trebala početi provoditi početkom nove školske 2018./2019. godine. Uskoro će biti objavljeni svi kriteriji za povlačenje sredstava za provođenje reforme.
