Brojne kupače, kako domaće, tako i strane, ovog ljeta na sjeveru Jadrana iznenadili su veliki oblaci misterioznih, želatinoznih stvorenja. Nekima su ona bila simpatična, no većinu je njihova pojava prestrašila jer su pretpostavili da je riječ o meduzama koje bi ih mogle opeći, piše Index.hr.
Rebraš ili morski orah (Mnemiopsis leidyi) invazivna je vrsta koja je iz voda istočnih obala Sjeverne Amerike u Mediteran stigla 1982. najvjerojatnije u balastnim vodama tankera. Imaju dvije lovke i osam uzdužnih pločica nalik na rebra, po kojima su dobili ime. U našim vodama Mnemiopsis leidyi prvi put je zabilježen 2005., a od prošle godine se i prvi put udomaćio. Razlog za alarm je činjenica da je ta vrsta ranije poharala riblje fondove brojnih mora, prije svega Crnoga. Naime, morski orah hrani se zooplanktonom, jajašcima i larvama komercijalno najvažnijih vrsta riba kao što su srdela i inćun, a također je konkurent plavoj ribi u borbi za hranu. Sredinom 1990-ih u Crnom moru uzrokovao je štete u ribarstvu koje se računaju u milijardama eura. Nakon toga poharao je i Azovsko, Kaspijsko i Baltičko more.
Ovo ljeto rebraši su prvi put zabilježeni i u Luci Ploče gdje su najvjerojatnije stigli u balastnim vodama s brodovima koji plove u Jadranu. Kada teretni brod dođe u Ploče na utovar, on će ispustiti balastne vode i uzeti teret. Kada dođe u neku luku na sjeveru, istovarit će teret i uzeti balastne vode, a s njima i rebraše. Tako se rebraši sa sjevera prevoze u Ploče, a pitanje je vremena kada će se i ondje udomaćiti, piše Index.hr.
"To se dogodilo polovinom rujna. Dobili smo dojavu. U početku su to bile veće koncentracije koje su se s vremenom smanjivale. U ovom trenutku su nestale. Ta se populacija očito nije prilagodila uvjetima u novom akvatoriju, no to ne znači da neće ubuduće. Slično se ranije događalo u sjevernom Jadranu. Oni su prvi puta zabilježeni 2005. no nisu se odmah prihvatili. Trebalo je proći 10 godina da se prilagode i ondje nastane.
Ribarstvo Crnog mora oporavilo se od kataklizme, dijelom zahvaljujući uvođenju Beroe ovata, no nikada se nije vratilo na razinu prije 80-ih. Prema stranim medijima jedino pravo rješenje mogao bi biti sporazum The International Convention for the Control and Management of Ships' Ballast Water and Sediments (BWM Convention) koji je na snagu stupio 8. rujna ove godine, a kojim se od brodara traži da osiguraju uništavanje svih organizama koji se prevoze balastnim vodama. No pitanje je tko će moći natjerati brodare da se strogo pridržavaju takvog režima koji će poskupjeti transport. Također nije jasno što će se zbivati s populacijama koje su se kod nas već nastanile.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
