Našu priču o crljenku kaštelanskom završavamo s relativno najmlađim vinarima u Kaštelima, što ne znači kako nemaju ''utakmica u nogama''. Vinariju Žanić, braću Karla i Kristijana, koji su nastavili očevim stopama, posjetili smo u njihovoj kušaonici vina na Resniku. Kućica u cvijeću, ljubazni Žanići i jedan prelijepi dječak dočekali su me na ulazu u vinariju te poveli u obilazak. Njihova mala obiteljska vinarija i kušaonica nalazi se u sklopu obiteljske kuće, a trenutno uređuju kušaonicu, sve u rustikalnom stilu, te se nadaju što boljoj posjećenosti.
- Didovi s očeve i materine strane imali su vinograde, pravili su vino i prodavali grožđe kaštelanskoj zadruzi a jedan dio grožđa su ostavljali za sebe, te pravili vino, jer prije nije bilo kuće bez vina. Otac je netom prije odlaska u mirovinu odlučio posaditi vinograd, nekih 300 loza, koje je sam navrnio. Nakon toga je uz pomoć gosp. Ante Vuletina, koji je tada bio direktor Zadruge, te uz pomoć Grada, dobio je lozne cjepove kao poticaj te tako krenuo u tu priču. I danas Grad i SD županija daje poticaj u vidu sadnica, što je hvale vrijedna podrška nama vinarima. Svi mi, manji vinari, smo primorani sami se snalaziti kako bi privukli kupce u naše konobe – pojašnjava Karlo.
Vinogradi obitelji Žanić nalaze se u Rudina, na predjelu Žabica i Božijakovine. Na ta dva lokaliteta imaju 3 vinograda te oko 3000 loza. Njihovi vinogradi iznjedre oko 3000 butelja godišnje. Uzgajaju crljenak , plavac mali, babicu, ljutun, pošip i maraštinu. Svoja vina prodaju u kušaonici te u restoranima. Ponosni su i na svoje maslinike u kojima uzgajaju oblice, nešto malo levantinke i Talijanke.
- Ljudi koji dolaze kod nas žele kušati pravo kaštelansko vino. Blizu smo Zračne luke, tako da nas dosta turista našlo i preko Googla. Neki se i vrate, nakon par godina, što nas jako veseli. Puno ljudi nas posjeti jer su od nekoga čuli za naša vina, pa žele kušati još neko naše vino ili kupiti za poklon ili neke fešte. Uvijek smo otvoreni za turističke ture u našoj kušaonici, neke nove ,,prijatelje'' koji će nam se ponovno vratiti. To su uglavnom ljudi iz Poljske i Češke, ponekad i neki Amerikanci a imamo i dosta Norvežana koji nam se često vračaju. Mi smo jako zadovolji našim vinima i time kako ih uspijemo prodati.
Na pitanje kako stoje s radnom snagom, Žanić junior, koji je pomno pratio razgovor, s prekrasnim osmijehom i plavim naočalama, uskače u priču, te objašnjava kako grožđe bere i on i brat, baba i dida, druga baba i dida, stric, nećak Borna, a tata Karlo kroz smijeh nadodaje kako im uvijek priskoče i prijatelji iz glazbenog društva Zrinski te kumovi i prijatelji.
Zadovoljni su promocijom kaštelanskog crljenka ali vjeruju kako bi uvijek moglo biti bolje. Misle da bi restorani trebali imati manju stopu poreza na vina koja uzimaju od malih OPG-ova te bi to na jedan način bio i poticaj vinarima od strane države.
- Mi imamo jako pogodnu klimu. Imamo sve preduvjete za uzgoj najboljih vinskih vrsta te se nadam kako će ta vina u konačnici zasjati i na policama naših restorana, kako će njihovi gosti uživati u pravoj kaštelanskoj kapljici. Jer u krajnjem slučaju gosti koji posjećuju Kaštela žele i uživati u svim njihovima čari, kako moru i suncu tako i u hrani i vinu. Mi smo blizu hotela Resnik i svake godine očekujemo hoće li se taj hotel prodati i nekako pomaknuti korak naprijed. Mislim kako bi više trebali iskoristiti svoje prirodne ljepote- pojašnjava.
Vinograd je ljubav i ludost kako kažu naši prijatelji Kuzmanići , nastavlja Karlo, ali ni mi nismo kao djeca voljeli ići u vinograd. I onda jednog dana dođeš u neke godine kad shvatiš da ti je taj vinograd neka lijepa životna priča i u toj tvojoj butelji vina se nađe i svaka kapljica znoja, svaka sretna ili tužna suza, svaka lijepa riječ iz vinograda, poneka psovka jer to je jednostavno život. U konačnici, u našim vinima je pretočen naš život – završava Žanić.
Na njihovim buteljama nalazi se simbolično slika vinograda, vinska čaša, grozd i dva K, kao sinonim na dva brata, Karla i Kristijana, čije vrijeme, tek dolazi. Vjerujemo kako će Batovi pisati neki lijepu vinsku povijest.
