Ima tome desetljeće i pol da se Korešnica, predio Žrnovnice, spominje kao idealna lokacija za širenje Splita, kao netaknuto područje na kojem se može graditi novi, osmišljeni kvart za najmanje tisuću ljudi. Još je ministrica Marina Matulović-Dropulić obećavala da će država prenijeti vlasništvo na grad kako bi se gradili POS-ovi stanovi. Od tada naovamo promijenile su se Vlade, gradonačelnici, u međuvremenu je projekt izgradnje spominjao i tada ministar Lovro Kuščević, no trenutno stanje na terenu je identično – ledina, koju je 2017. godine 'očistio' katastrofalni požar, još nije vidjela bagera...
A možda je i bolje da je tako. Barem sudeći po stavu mještana s kojima smo razgovarali na Korešnici, lokaciji zamišljenoj za izgradnju cijelog jednog naselja, zapravo omanjeg gradića za oko četiri tisuće duša jer su u međuvremenu apetiti narasli pa rješenja predviđaju preko tisuću stanova, istina suvremene arhitekture niske katnosti, na istoku Splita. Nećemo sada polemizirati o poslovičnom 'gdje je zapelo' – jer teren još uvijek nije u vlasništvu Grada Splita, čeka se i izrada urbanističkog plana... - već ćemo pružiti priliku ljudima koji već desetljećima, cijeli svoj život, stanuju u Žrnovnici, na Korešnici da iskažu svoja razmišljanja o ovom zahvatu na padinama Mosora. A ono što njih zanima trebalo bi zanimati i vlast.
- Ne želimo da se radi projekt poput Kile, bez adekvatne infrastrukture. Vidjeli smo kako je to izgledalo kada se napravi nekoliko nebodera, bez pristupnih cesta, bez vrtića... - slična su razmišljanja svih naših sugovornika, što je najbolje sažeo Branko Solje, predsjednik vijeća Mjesnog odbora Žrnovnica.
- Više puta smo o tome raspravljali na vijeću, i naravno da je naš stav i moj osobno da nemamo ništa protiv izgradnje na Korešnici. Svatko je dobrodošao u Žrnovnicu, svakodnevno dolaze naši sugrađani na izlete ili doseljavaju jer je mjesto prekrasno za život. Međutim, želimo da se cijeli projekt radi sukladno pravilima struke, a znamo što to znači, od prostorno planske dokumentacije do zaštite okoliša. Jer pogrešno bi bilo gledati projekt POS-a zasebno, treba sagledati kao cjelinu unutar Žrnovnice. Ovo je prilika i mogućnost da se Žrnovnicu sagleda sveobuhvatno, što Žrnovnica može biti za 20 ili 30 godina, sada se postavljaju temelji razvoja mjesta. Od izgradnje dječjih vrtića, škole, vjerskih objekata, sportskih i društvenih sadržaja do prometne povezanosti – danas Žrnovnica ima četiri ulaza, od toga su tri preko mostova, i niti jedan ne ostavlja priliku za razvoj. - kaže nam Solje.
Druge probleme, kojih bi se mogli, morali i trebali riješiti prije negoli se broj stanovnika Žrnovnice doslovno udvostruči (prema posljednjem popisu, oko tri i pol tisuće duša živi na ovom području), naglašavaju ostali.
"Za to novo naselje nemaju niti pravu cestu"
- Kad god je neki veći problem, mi ostanemo bez struje. Kod nas nije jaka struja, male su trafostanice. A di je kanalizacija, nitko je nema u našem selu – u Srinjine su je doveli i evo je sad rade po mistu... Nemamo niti vodovod, Žrnovnica ima više od desetak 'privatnih' vodovoda koji su se radili dok smo bili mjesna zajednica, i nemam ništa protiv, neka je preuzeo splitski Vodovod i kanalizacija, neka nešto naplaćuje, ali da je redovita voda i da je sve kako Bog zapovida... Siguran sam da za tu izgradnju neće uzimat našu vodu nego će je 'povuć' iz Kučina, tamo je došla voda iz Jadra. Za to novo naselje nemaju niti pravu cestu, di je još šta bi se tribalo napravit: crkva, jer je ona u mistu mala, škola jer je u Žrnovnici već počela bit tisna i sve ostalo, igralište, ambulanta, dječji vrtić... Veliki je to posal planirat, a oni oće to napravit i ne gledaju nas ništa. Čini mi se da je tu više stvar reklame pred izbore - smatra Martin Marin, dok je cijelu priču dodatno proširio još jedan 'stari' Žrnovčanin, upućen su sve tajne mjesta.
- Još sredinom '80-tih se gradilo ovo naselje dolje, tzv. Pilot projekt. Ali to je danas pravi get, nema ceste, nema kanalizacije. Kad uvedu kanalizaciju u našem selu, neka meni janje na prsima ispeku, eto toliko o tome! Još od tada postoje planovi za gradnju i širenje prema gore, a čak se nekad planirala gradnja bolnice na ovim padinama. Ali imam jedno drugo pitanje, tko će te stanove kupovati? Uvjeren sam da neće do njih doći oni koji bi trebali dobiti, oni će 'izvisit'. Kao što je bilo s POS-ovim stanovima, znam čovjeka koji ima kuću na Toću i iznajmljuje je uredno, a na Kili je kupio stan. Uostalom, što će nama grad s 200 tisuća stanovnika? Danas nitko ništa ne radi, treba vratiti ljude na selo, zaleđe je danas blizu, u pola sata si u gradu. Četiri tisuće ljudi koji trebaju nešto jesti, nekad je Žrnovnica hranila cijeli Split, išli bi u polje s mazgom, a poslije nosili verduru na pazar u grad. Danas je žrnovsko polje skoro cijelo zapušteno, samo se viče kako je skupo... - dotaknuo se Ivica Palaversa problema koji nisu ekskluzivitet Žrnovnice i Splita.
Pomalo neočekivano rješenje, barem što se tiče prometa, predlaže Jozo Mihanović, dugogodišnji član vatrogasne zajednice u Žrnovnici.
- Ne može se dozvoliti da preko mosta u Žrnovnicu ulaze šleperi, a na tim mostovima koji su naša baština je ograničenje težine od pet tona. Novo naselje je planirano na 'top' poziciji, ali tegljači idu kroz Korešnicu ili preko Kučina onim uskim putem. Ima iznad predviđene lokacije protupožarni put koji se vezuje na Sitno Gornje, ali je zapušten i devastiran kišama. Zaseoci podno Mosora su komunicirali tim putem i to možda ne bi bilo loše rješenje, da postoji alternativa prometne povezanosti u Žrnovnici. Naravno, prije nego se išta krene graditi, potrebno je riješiti infrastrukturu, kanalizaciju i vodovod, to su osnovne stvari koje treba napraviti pa onda može sve ostalo - svoje viđenje iznosi Mihanović, koji načelno, kao i svi sugovornici uz ovih nekoliko 'sitnih', zapravo normalnih uvjeta, podržava namjeru gradnje u Korešnici.
