Cijene u Hrvatskoj nastavljaju rasti, a najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da inflacija i dalje osjetno pogađa kućanstva. U ožujku 2026. cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju bile su u prosjeku više za 4,8 posto na godišnjoj razini, dok su u odnosu na veljaču porasle za 1,4 posto .
Najveći rast bilježi se u segmentu stanovanja, vode, električne energije i plina, gdje su cijene porasle za čak 11,1 posto na godišnjoj razini . Značajan rast zabilježen je i u prijevozu (7,0 posto), restoranima i smještaju (6,0 posto) te alkoholnim pićima i duhanu (7,5 posto).
Stanovanje i energija predvode poskupljenja
Podaci jasno pokazuju da najveći pritisak na kućne budžete dolazi upravo iz osnovnih životnih troškova. Energija je na godišnjoj razini poskupjela za 11,2 posto, što izravno utječe na režije i ukupne troškove života .
Istodobno su i cijene usluga porasle za 7,8 posto, što dodatno opterećuje građane, posebno u turističkim i ugostiteljskim djelatnostima.
Hrana i dalje raste, ali sporije
Cijene hrane i bezalkoholnih pića porasle su za 3,3 posto na godišnjoj razini . Iako je riječ o manjem rastu u odnosu na energiju i stanovanje, riječ je o kategoriji koja ima velik utjecaj na svakodnevni život građana.
S druge strane, određene kategorije bilježe i pad cijena. Tako su odjeća i obuća pojeftinile za 2,4 posto, dok su cijene pokućstva i opreme za kućanstvo blago pale.
Mjesečni skok predvode odjeća i prijevoz
Na mjesečnoj razini najveći rast cijena zabilježen je kod odjeće i obuće, koje su poskupjele za 6,3 posto, te prijevoza s rastom od 4,7 posto .
To upućuje na sezonske promjene, ali i nastavak pritiska na cijene goriva i transporta.
Inflacija i dalje realnost
Unatoč određenim usporavanjima u pojedinim kategorijama, inflacija ostaje jedan od ključnih ekonomskih izazova u Hrvatskoj. Rast cijena energije, stanovanja i usluga i dalje snažno utječe na standard građana, dok se potpuna stabilizacija cijena još uvijek ne nazire.
