Iako spadaju među izbore za koje su birači najmanje zainteresirani i na kojima je vrlo teško osvojiti mandat jer je izlaznost niska, a cijela Hrvatska je jedna izborna jedinica, rezultati izbora za EU parlament postali su baza kojom se kroje buduće koalicije, savezništva, poziva na ujedinjenja desnice, liberala, ali i ljevice.
Rezultati europskih izbora, samim time, imat će i reperkusije na predstojeće predsjedničke (prosinac 2019. prvi krug) i parlamentarne izbore (jesen 2020.). Utjecaj tih rezultata na unutarstranačka zbivanja već je vidljiv, posebice u HDZ-u zbog lošeg rezultata, ali i na smirivanje tenzija u SDP-u.
Ne čudi da je Davor Bernardić zaplakao u izbornoj noći nakon svih mrcvarenja koja je prošao u SDP-u. Četiri mandata iako je SDP očekivao tri ogorman su poguranac šefu SDP-a koji nije preko noći postao ni politički lider ni veliki politički talent, ali je dobio dugočekivani mir. Smirivanje sukoba u SDP-u doprinijet će i porastu rejtinga te stranke, a time i otvoriti šansu SDP-u za bolji prolazak njihova kandidata na predsjedničkim i parlamentarnim izborima. Bijeg partnera Prva konkretna posljedica euroizbora bit će okrupnjavanja na političkoj sceni, koja nikada ne idu lako pa ih treba uzeti s rezervom.
No, ta bi ujedinjavanja, ponajprije, mogla ići na štetu HDZ-a. Već se zazivaju široke fronte za nastup kontra vjerojatne ponovne predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar-Kitarović, a time i kontra HDZ-a. I tu se događa apsurd - protiv HDZ-a idu i ljevica i desnica, a dogodi li se okrupnjavanje liberalnih opcija, onda i liberali. HDZ bi vrlo lako mogao ostati sam nasuprot svih, što ne znači da i dalje ne bi mogao biti relativni pobjednik budućih izbora, ali obistine li se dosadašnje najave, ta bi stranka ostala bez koalicijskog potencijala. Jer čak i sadašnji partneri HDZ-a, HNS i SDSS, svoje buduće političko utočište vide u savezništvima s liberalnim i lijevima opcijama koje su oporba HDZ-u.
Zbog politike čišćenja HDZ-a od desnice, ali i marginalizacije istaknutih desnih, konzervativnih ili naglašeno demokršćanskih kandidata, Plenković je HDZ-ove birače potjerao prema desnim opcijama - Ruži Tomašić i Suverenistima, Neovisnima za Hrvatsku i Marijani Petir, piše Večernji list.
. Nešto malo više od 17 posto glasova koje je dobila desnica, najvećim su dijelom glasovi HDZ-ovih članova ili pristalica, a desnica je u Hrvatskoj jaka koliko su HDZ-ovi birači nezadovoljni svojom matičnom strankom i, u ovom slučaju, njezinim pozicioniranjem u centar. Plenković je dio birača izgubio nakon Istanbulske konvencije jer je tada, očito, smatrao da će ono što izgubi na desnici nadomjestiti na centru.
Međutim, pokazalo se da na centru ne može dobiti onoliko koliko može izgubiti na desnom spektru. Ponovi li desnica dobar rezultat i na parlamentarnim izborima, Plenković bi se mogao naći u situaciji, ostane li u Hrvatskoj, da će mu biti draža opcija velika koalicija sa SDP-om nego pregovori s HDZ-ovim odmetnicima. Plenković može biti zaveden od lijevih komentatora koji pozdravljaju njegov potpuni odmak od desnice i omekšavanje HDZ-a, ali iako će publika s lijevog centra to pozdraviti - ona neće glasati za HDZ. Međutim, veći problem je nešto drugo; Plenković je apsolutno u pravu što HDZ vodi samostalno na izbore bez paketa malih desnih strančica, ali on je samo izborom dvoje kandidata koji bi bili po mjeri desnijeg HDZ-ova biračkog tijela (Stiera, Kovača ili Marijane Petir kao neovisne) privukao znatno veći broj HDZ-ovih glasova koji tada mandat ne bi dali desnici. To nije učinio vjerojatno zato što nije želio da Stier i Kovač budu poneseni mogućim velikim brojem glasova, što bi ih automatski pozicioniralo kao buduće šefove HDZ-a.
Tezu o desnim kandidatima zastupaju i članovi HDZ-a koji su bliski Plenkoviću. Međutim, objašnjavaju da je Kovačev uvjet bio da bude prvi na listi, a i Milijan Brkić je to predlagao, što je Plenkoviću bilo neprihvatljivo, dok je Stier odbio mogućnost da bude predložen kao kandidat na listi za EU parlament. Stier se, barem svom samoborskom HDZ-u, na ponudi kandidature zahvalio riječima da mu EU parlament sada nije u fokusu. U slučaju Marijane Petir, Plenković je tražio da se ona učlani u HDZ i da će biti na listi te stranke, što je ona pak odbila. U izjavama nakon izbora, Plenković je ustrajan da HDZ ostaje u desnom centru i da nema teoretske šanse da bi on mijenjao svoju politiku. Inzistira i na tome da je lista HDZ-ovih kandidata bila pogođena te i on i glavni tajnik stranke Gordan Jandroković vrlo otvoreno govore o opstrukcijama HDZ-ovaca na terenu. Neslužbeno se čuje da će se posebno preispitati iznimno loši rezultati u Splitu, Zagrebu, Vukovaru, Imotskoj krajini, Velikoj Gorici...
Dakle, u HDZ-u bi vrlo lako moglo doći i do obračuna, a na djelu je je već onaj između Plenkovića i Milijana Brkića. Loš izborni rezultat HDZ-a iz uspavane pozicije budi i Plenkovićeve oponetne, Davora Ivu Stiera i Miru Kovača. Obojica su ovaj tjedan skinula rukavice, Stier je jučer vrlo jasno poručio da je HDZ doživio neuspjeh i da je njegova misija ujediniti stranku te da će u tome uspjeti. Bez uvijanja, Stier je na redovnim izborima u HDZ-u, koji bi trebali biti kroz godinu dana, najavio da će se kandidirati za šefa HDZ-a. I Miro Kovač je dao intervju u kojem je poručio da HDZ mora promijeniti recept za iduće izbore, a neslužbeno se čuje da i Kovač ide u kandidaturu. Plenković je dobio dva izazivača, a na krilima loših rezultata pozicija u HDZ-u mogla bi mu biti ugrožena.
O svemu više možete pročitati OVDJE.
