Kruh, peciva i kolači u samom su vrhu prehrambenih proizvoda koje uvozimo. Dio toplih i hrskavih pekarskih delicija koje strani trgovački lanci uvezu, zamrznut je pa ovdje takve proizvode samo dopeku. Koji su im sastojci, teško je znati jer na deklaraciji to uglavnom ne piše. Takvi proizvodi često su bezukusni i nedovoljno pečeni. Bez obzira na to, u prosjeku pojedemo čak 62 kilograma pekarskih proizvoda na godinu, po čemu prednjačimo u Europskoj uniji.
Kako navodi HRT, svaki peti kruh na našem tržištu uvezen je zamrznut. I ne samo kruh, većina pekarskih proizvoda uvozi se kao polugotov proizvod.
Uvozimo najviše iz zemalja EU -a, Njemačke, Italije, Slovenije, Poljske, kroz trgovačke lance, smrznuti polugotovi proizvodi, ističe Dragan Kovačević iz HGK.
Veliki trgovački lanci jačaju. Nude bogat izbor i jeftinije pekarske proizvode. Kupci su zadovoljni zbog mogućnosti izbora. Inače smo veliki potrošači kruha i to onog bijelog i polubijelog. Domaći pekari gotovo da su nestali.
Jedan zagrebački pekarski obrt još malo pa će biti stogodišnjak. No nelojalna konkurencija, potres, koronakriza, natjerali su ih, kažu, na razmišljanje da ugase ove peći koje nema ni proizvođač kruha u okruženju.
Svi trče u šoping centre, obrtnici polako izumiru, kaže proizvođač kruha Miroslav Trajković.
Zbog brzog tempa života, ali i sve slabije platne moći pekarski proizvodi sastavni su dio naše svakodnevne prehrane. Pojedemo li samo dvije kriške kruha, unijeli smo trećinu preporučenog dnevnog unosa.
Zapakirani i nezapakirani pekarski proizvod mora imati deklaraciju na kojoj su svi sastojci i alergeni. U kruhu tako ne bi trebalo biti više od 14 grama soli na kilogram. Dio proizvođača toga se ne pridržava.
Naša populacija danas konzumira industrijski kruh. Volio bih vidjeti više malih pekara jer oni jer su oni orijentirani na tu raznolikost proizvoda gdje će se naći integralni kruh, tipa graham ili crni pravi pšenični kruh od punog zrna i druge različite kombinacije s quinojom i slično. Imate kvalitetan izbor, ističe nutricionist Branimir Dolibašić.
Miroslav Trajković recepturu je naslijedio od pradjeda i neće je, kaže, mijenjati i prilagođavati novim potrošačkim trendovima.
Većina pekarskih proizvoda na našim policama prodaje se pod etiketom "svježe pečeno" iako je riječ polugotovim zamrznutim proizvodima koji na isporuku čekaju nekoliko mjeseci pa i godina.
Zadnjih godinu dana učestalo je povlačenje pekarskih proizvoda zbog prisutnosti etilen oksida u sastavu. Kontrole bi stoga trebale biti češće, osobito kada je riječ o polugotovim proizvodima, ističe Nada Barišić iz Žitozajednice.
Iako proizvodimo dovoljno brašna, dvostruko više od naših potreba, i dalje ga uvozimo i to ono lošije kvalitete. Neke trgovine prodaju ga po dampinškim cijenama.
Ipak prvi put nakon ulaska u EU smanjen je uvoz pekarskih proizvoda u Hrvatsku za 7 posto. Razlog tomu struka vidi u koronakrizi. Uz to zbog zatvaranja trgovina, mnogi su počeli peći kruh, više paze na sastav i izbor žitarica. No dokle god je cijena presudna pri kupnji, a pekarski proizvodi dio svakog obroka potražnja za polugotovim, zamrznutim proizvodima, čini se, neće padati.
