O Trumpovom uvođenju carina cijelom svijetu za HTV su govorili analitičar Darinko Bago, financijski analitičar Hrvoje Japunčić i profesor Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Analitičar Darinko Bago kazao je kako od Trumpa očekuje da će uvesti cijeli niz carina na recipročnom principu. "Ovo je neka vrsta njegova izlaska sa svojim konceptom nove Amerike. A ta nova Amerika mene podsjeća na one blokovske sustave koji imaju i vanjskog i unutarnjeg neprijatelja. Ovo mi djeluje kao obraćanje masama: 'Ovo su naši vanjski neprijatelji, mi sada s njima moramo ići u 'rat', moramo se postaviti tako da zaštitimo svoje interese'", kazao je Bago.
Hrvoje Japunčić kaže kako, ako se gleda ekonomija u dužem vremenskom razdoblju, ima razloga u kontekstu razmišljanja da se u Ameriku pokuša vratiti proizvodnja koja je primarno u proteklih 30-ak i više godina zapravo otišla u područja Azije i Južne Amerike od strane američkih kompanija.
"Tri cilja carina su oprečna"
"Dosadašnje politike su omogućile da europske kompanije otvore proizvodnju u susjednim američkim zemljama. S te strane gledajući, za očekivati su veliki porezni segmenti koji dolaze u nekoliko sljedećih tjedana i bit će izuzetno bitni, ne samo za unutarnju ekonomiku Amerike nego i svih onih ostalih sudionika", kazao je Japunčić.
"Ako gledate u kontekstu razumijevanja da je Amerika bila u minusu što se tiče roba, u plusu što se tiče usluga, i da je deficit koji je bio u proteklim godinama ostvarivan, financiran putem tržišta kapitala, odnosno financijskih tržišta, znači li to da dolazi do promjene svega", pita se Japunčić.
Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu govorio je o carinskoj politici. Kazao je da će carine najviše 'gađati' države s kojima SAD ima najveći trgovinski deficit.
"Generalno, postoje tri cilja. Reciprocitet, restrikcije, dakle želite eliminirati stranu konkurenciju, zaštititi domaću proizvodnju i punjenje proračuna kroz carine. Međutim, ta tri cilja su oprečna. Trump konkretno, s jedne strane, njegov savjetnik kaže 'Mi ćemo napuniti carinama američki proračun', a s druge strane, htjeli bi reindustrijalizaciju Amerike i seljenje proizvodnje iz Europe u Ameriku. E sad, ako želite stvoriti efekt seljenja europske proizvodnje u Ameriku, onda vam ne mogu carine puniti proračun", kazao je Kotarski.
Carine na automobile
Uz 25% carina na strane automobile stižu vijesti za carine - 34% Kina, 20% Europska unija, 46% Vijetnam, 32% Tajvan, 24% Japan.
"Zemlje koje su izabrane, odnosno Europska unija i ostale zemlje, to je za očekivati. On očigledno želi restrukturirati one koji su dominantno vezani za jednu vrstu kapitala i one koji su vezani za domaći kapital, njih afirmirati i koji su spremni investirati u budućnosti u tvornice i radna mjesta u Americi. Postavlja se pitanje kako će on naći radnike za ta radna mjesta", kaže Bago.
"A s druge strane, kažnjava one koji su pretežito bili vezani upravo za ove zemlje, s njima trgovali, prenosili, iznosili kapital iz SAD-a", dodao je.
Što znači 20% za Europsku uniju? "Značit će jako puno", kazao je Japunčić. "Naravno da očekujemo da će Europska komisija odgovoriti i da će ići s određenom politikom reciprociteta uvođenja carinskih dažbina na određene američke segmente, moguće i vrlo širokih spektara", rekao je.
Profesor: Treba razbiti mit o EU, mi duel s Amerikom ne možemo dobiti
"Što se tiče Europske unije, idemo razbiti jedan mit", kazao je Kotarski. "A to je da države koje imaju suficit imaju polugu. Nemaju. Polugu ima onaj koji generira potražnju, onaj koji uvozi i koji je najveći svjetski uvoznik, potrošač u krajnjoj nuždi. Već više desetljeća SAD igra tu ulogu. Što to konkretno znači? Nama će prije biti ponestati američkih proizvoda koje ćemo cariniti nego Americi europskih koje će oni cariniti. Mi taj duel ne možemo dobiti", kazao je Kotarski.
"Instinktivno je kod naroda i kod političara odgovoriti agresijom. Ali govorimo koliko je to ekonomski racionalno. Jer ako mi sad ne možemo supstituirati neke američke uvozne stvari, onda nema smisla to cariniti iz razloga što ćemo povećati troškove proizvodnje za europske proizvođače i potrošače", rekao je.
Dodao je kako je rješenje produbljivanje jedinstvenog tržišta i više trgovine između država koje čine blok od 27 članica EU.
"Hrvatska će imati posljedične štete"
Kako će Amerika zadovoljiti potrebe za radnom snagom?
"Mislim da smo bili svjedoci da je tržište rada, ne samo u Sjedinjenim Američkim Državama nego u Europi pa i šire, strahovito promijenilo mnoge doktrine na tržištu. I pitanje je, bez obzira na rast i razvoj automatizacije, robotizacije, umjetne inteligencije, kako i na koji način će Amerika, ako će se zatvarati u kontekstu dostupnosti, uopće zadovoljiti potrebe za radnom snagom u tim novim tvornicama koje bi se išle graditi u sljedećem razdoblju", kazao je Japunčić.
Što se tiče Hrvatske, Bago kaže kako će poduzeća koja izvoze u Ameriku pretrpjeti štetu jer će morati ili smanjiti cijenu za 10% ili naći neki drugi mehanizam kako i na koji način ostati konkurentna na američkom tržištu.
"Odlična prilika za EU da se posveti jačanju svog tržišta"
"S druge strane, ovo najviše pogađa Njemačku koja izvozi 30% više nego što uvozi iz SAD-a, a mi smo jako naslonjeni na njih, imat ćemo posljedične štete", naglasio je Bago.
"Mi otprilike od robnog izvoza u SAD trećinu čine farmaceutski proizvodi, što neće biti dobra vijest za hrvatske farmaceutske kuće koje izvoze u SAD. Što se tiče usluga, tu imamo suficit. Nekih 900 milijuna dolara više prodajemo usluga SAD-u nego konkretno oni nama", kazao je Kotarski. "Više će biti problem što će biti s Njemačkom i Italijom kao našim najvažnijim trgovinskim partnerima", dodao je Kotarski.
Japunčić kaže kako je ovo odlična prilika za Europsku uniju. "Europa ima financijskog kapaciteta, Europa ima mogućnosti da sada u ovim okvirima možda i puno više se posveti rastu i jačanju svog unutarnjeg tržišta", istaknuo je Japunčić.
Bago je poručio kako će se sada vidjeti šteta što Hrvatska nema sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. "Mi smo dosad to izbjegavali tako da bismo svoje proizvode plasirali preko Nizozemske, Velike Britanije ili na neki drugi način, tamo bi se ostvarivala dobit i oni su imali sporazum da se onda ne treba dva puta plaćati porez. Sad će to biti destimulativno, barem za deset i više posto i problem", istaknuo je.
