Svaki peti hrvatski umirovljenik korisnik je obiteljske mirovine koju je preuzeo nakon smrti bračnog partnera ili u manjem dijelu roditelja staratelja. Mahom su to žene, koje preuzimaju 70 posto mirovine preminulog bračnog partnera ako je njihova mirovina bila niža od te svote ili je nisu ni imale. Plenkovićeva vlada obvezala se da će intervenirati u model obiteljskih mirovina najprije u svom programu rada, a kasnije i u sporazumu sa zastupnikom iz umirovljeničkih redova Silvanom Hreljom, piše Večernji list.
Osim da bi ta mirovina mogla biti veća oko 13 posto, što sadašnjoj prosječnoj obiteljskoj mirovini od približno 2300 kuna dodaje oko 300 kuna, drugih detalja zasad nema. No i tih 300 kuna puta 12 mjeseci donosi 3600 kuna godišnje povrh dosadašnjih primanja. Obiteljska mirovina braniteljske populacije veća je od radničke i kreće se blizu 7000 kuna, a prima je oko 15 tisuća korisnika.
Mirovine nisu nasljedne
Silvano Hrelja kaže da će sredinom listopada javno iznijeti svoj prijedlog novog modela, dogovori i rasprava o njemu trajat će nekoliko mjeseci prije nego što zakon dođe u saborske klupe, a novo rješenje primijenit će se od siječnja 2023. godine.
– Model će poći od osnovne postavke da se iznos obiteljske mirovine temelji na uplaćenim doprinosima. Uplate će biti temelj za ostvarivanje prava oba bračna partnera. Želim prezentirati model koji se temelji na uzajamnosti i ne prihvaća nikakvu preraspodjelu – prokomentirao je Hrelja. Slobodna interpretacija tih Hreljinih riječi mogla bi značiti da ne bi trebalo očekivati dodatnu redistribuciju u korist osoba s malim obiteljskim mirovinama koje nisu pokrivene uplatama mirovinskih doprinosa.
– Svašta se može čuti i pročitati ovih dana, no ljudi moraju biti svjesni da osnovne mirovine nisu nasljedne te članovi obitelji mogu naslijediti samo jednu zadnju mirovinu koja se isplaćuje nakon smrti korisnika. Ovdje se radi o mirovinskom pravu koje počiva na osiguranju, a ne na imovini – kaže Hrelja te dodaje da bi u osnovi građani trebali dobiti dvije mogućnosti, jedna je da preuzmu mirovinu preminuloga u određenom postotku, a druga da zadrže svoju mirovinu uz određeni obiteljski dodatak.
– Jedno su želje, a drugo mogućnosti. Pred nama je dinamična jesen po tom pitanju i želja mi je da se što više ljudi uključi u javnu raspravu – dodaje Hrelja.
Ministar Aladrović ponavlja kako je uvjeren da će novi model u primjenu od siječnja 2023., no čuva se detalja. Radna skupina koja priprema novo rješenje nedavno je proučavala slovenski model po kojemu preživjeli partner preuzima 70 posto mirovine preminuloga ili zadržava svoju uz 15 posto obiteljske mirovine, ali ne više od 110 eura. No postoje i gornji limiti kako se ne bi dogodilo da netko s obiteljskim dodatkom dobije veću mirovinu od osobe koja je radila 40 godina, a taj je limit trenutačno 2255 eura. Austrijanci osim na dohodovni cenzus paze i na duljinu braka, pogotovo ako je velika razlika u godinama među supružnicima, čime štite starije, ali i sustav od prijevara.
Inače, obiteljska mirovina po drugim zemljama ide od 50 posto u Bugarskoj i Rumunjskoj, 54 posto Francuskoj, Italiji i Slovačkoj 60 posto do najviših 85 posto u Poljskoj. U svim državama članicama obiteljsku mirovinu prima nadživjeli bračni drug, no u nekim zemljama na popisu nasljednika su i razvedeni bračni drug, roditelji, izvanbračni partneri, djeca, unuci te u pojedinim zemljama braća i sestre. Kad je riječ o tome primaju li samo jednu ili dvije mirovine, za osobe koje su ostvarile pravo na mirovinu kao osobno pravo Cipar, Češka, Danska, Litva, Portugal i Španjolska nemaju nikakvih ograničenja i umanjenja obiteljskih mirovina.
Primatelji većinom žene
Kumulacija s osobnom mirovinom moguća je uz umanjivanje obiteljske mirovine u Austriji, Finskoj, Njemačkoj, Grčkoj, Mađarskoj, Sloveniji i Luksemburgu. Određeni su limiti propisani u Belgiji, gdje se prvih 12 mjeseci mogu koristiti obje mirovine, a nakon toga korisnik mora izabrati koju mirovinu želi primati. Rumunjska, Estonija, Irska, Italija, Malta i Poljska ne poznaju isplatu dviju mirovina. Po udjelu obiteljske mirovine od 70 posto Hrvatska ne zaostaje za drugim državama, gdje su ti postoci još i niži, no hrvatski je problem što su sve mirovine generalno male pa ih smanjenje od 30 posto dodatno steše.
Najveći udio siromašne populacije nalazi se upravo među primateljima obiteljskih mirovina. Većinom su to žene koje nakon smrti supruga ostaju živjeti sa skromnim primanjima. Buduće generacije korisnika obiteljskih mirovina trebale bi donekle biti u povoljnijoj situaciji kad se najavljena promjena provede, Večernji list.
Hrvatska trenutačno ima i oko 6 tisuća korisnika dvostupnih mirovina, osoba koje uz osnovnu mirovinu iz državnog mirovinskog fonda primaju i dio mirovine iz drugog stupa. Taj dio mirovine iz drugog stupa nasljedan je ako je korisnik mirovine u trenutku umirovljenja odlučio svoju mirovinsku štednju dijeliti sa supružnikom ili nekom trećom osobom. U Regosu kaže da je do kraja srpnja ove godine u mirovinu otišlo oko 5300 osiguranika drugog stupa, njih oko 3200 vratilo se u prvi stup jer im je tako povoljnije, dok su preostale dvije tisuće uzele dvostupne mirovine. Na svakih deset osoba osiguranika drugog stupa šest ih se vraća državi, a četvero na osnovnu dobiva i prosječnih 650 kuna mirovine drugog stupa. S vremenom bi i broj mirovina iz drugog stupa trebao biti veći, jednako kao i iznosi koji će se isplaćivati.
