22. travnja diljem svijeta obilježava se Dan planeta Zemlje. Nekoliko milijuna ljudi i ove godine slavit će taj važan dan prikladnim akcijama poput čišćenja divljih odlagališta otpada, edukacijom i podizanjem svjesnosti o važnosti očuvanja prirodnih ljepota, pa čak i simboličnom minutom šutnje. Ipak, ono najučinkovitije što svaki pojedinac može učiniti kako bi pridonio zaštiti i očuvanju okoliša i prirodnih resursa je – prelazak na veganstvo.
Prijatelji životinja, povodom ovogodišnjeg Dana planeta Zemlje, priredili su 10 razloga zašto bi svatko trebao posezati za vilicom, a ne nožem, i odlučiti se za izbacivanje mesa, mlijeka, jaja i meda iz svoje prehrane radi planeta Zemlje, jedinog doma u kojemu živimo:
- Prema izvještaju UN-a iz 2010. godine, uzgoj životinja utječe na 70 % potrošnje svjetske pitke vode i 38 % ukupnog iskorištavanja poljoprivrednih površina.
- Uzgoj životinja za hranu odgovoran je za čak 19 % ukupne emisije stakleničkih plinova, što je više nego što proizvede ukupni svjetski promet.
- Glad u svijetu izravno je povezana s uzgojem životinja. Dok ljudi gladuju, životinje se prisilno hrani te se tako uništava i više od 70 % resursa, odnosno žitarica i druge biljne hrane kojom se može spriječiti glad u svijetu kada bi se prenamijenila za ljude.
- 15 500 litara vode potrebno je za stvaranje 1 kilograma goveđeg odreska, dok je za stvaranje 1 kilograma krumpira potrebno 250 litara vode, a iste količine rajčice samo 180 litara. Za stočarstvo koristimo čak 70 % sveukupne svjetske čiste vode!
- Prehrana na biljnoj osnovi smanjuje ugljični otisak pojedinca za čak 50 %.
- Stočarstvo je odgovorno za 65 % emisije dušikova oksida (staklenički plin dušikov oksid je 296 puta destruktivniji od CO2).
- Uzgoj životinja odgovoran je u postotku od 91 % za uništavanje Amazonske prašume.
- UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) savjetuje da ljudi jedu manje mesa jer gotovo dvije trećine stakleničkih plinova i 78 % ispuštanja metana nastaju zbog uzgoja stoke.
- Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2016. godine u Hrvatskoj je ulov i uzgoj morske ribe, ljuskavaca, kamenica te ostalih mekušaca i školjkaša iznosio 85 028 tona. Zbog prekomjernog izlova riba Mediteran je izgubio 41 % nekadašnje populacije morskih sisavaca i čak 34 % ukupnog ribljeg fonda.
- Zbog industrije proizvodnje meda ljudi uzgajaju pčele medarice te je nastao prevelik broj pčela medarica naspram drugih oprašivača. Pčele medarice, koje ujedno nisu dobri oprašivači, vrše invaziju nad drugim vrstama pčela i ostalim oprašivačima koji su zato na rubu izumiranja. Prirodni balans je tu izrazito narušen.
Povodom Dana planeta Zemlje, Vlatka Balaš iz udruge Prijatelji životinja kaže:
- Katastrofalne posljedice uzgoja životinja na okoliš ne događaju se ‘negdje drugdje’. Samo 2016. godine u Hrvatskoj, prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku, u Hrvatskoj je ubijeno više od 50 milijuna kopnenih životinja! Ono što svatko od nas može osobno napraviti da smanji razarajući utjecaj uzgoja životinja radi hrane na planet Zemlju je preuzeti odgovornost i početi od svojeg tanjura.
Brošura „Hrana i ekologija”, koja detaljnije razrađuje povezanost prehrane i ekologije, dostupna je na www.prijatelji-zivotinja.hr.
