Nevena Petra Piližota rođena je 1986. godine u Šibeniku, gdje je završila OŠ Petra Krešimira IV i Gimnaziju Antuna Vrančića. Od ranog djetinjstva sudjeluje u različitim kulturnim aktivnostima tijekom MDF-a, osnovne i srednje škole; kao maturantica 2004. godine finalistica je Izbora za najboljeg učenika srednjih škola Dalmacije.
Temeljem statusa iznimno uspješnog studenta na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2005. uz odobrenje nadležnog Ministarstva, upisuje redovni, paralelni studij Slikarstva na zagrebačkoj Akademiji. I kao redovna studentica, članica udruge „Pravnik“ i demonstratorica Pravnog fakulteta, na prvim godinama studija Slikarstva nastavlja sa izložbenim aktivnostima. Nagrađena je sa višegodišnjom državnom stipendijom za izvrsnost, Otkupnom nagradom Rektorata za najbolji rad 2010., Otkupnom nagradom Erste fragmenti 7, stipendijom Nacionalne zaklade za osobito nadarene studente za akademsku godinu 2009/10., Rektorovom nagradom u akademskoj godini 2008/09.
Godine 2010. završila je preddiplomski sveučilišni studij Slikarstva na Akademiji likovnih umjetnosti (Zagreb), 2011. godine diplomski sveučilišni studij Slikarstva ALU Zagreb; članica je HDLU-a. Godine 2012. magistrirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2016. položila je državni stručni ispit, a od 2019. godine nositeljica je uvjerenja o usavršavanju za Voditeljicu pripreme i provedbe projekata financiranih iz EU fondova.
Neveni je pripala čast da bude autorica prve izložbe u Prirodoslovnom muzeju Split kroz pilot-projekt 'Umjetnik u Muzeju', a to je bila prilika za razgovor s njom.
Kako se osjećate kao autorica prve izložbe koja je pripala baš Vama u Prirodoslovnom muzeju kroz pilot-projekt "Umjetnik u Muzeju"?
- Izuzetno sam počašćena biti dijelom pilot-projekta „Umjetnik u Muzeju“, budući da je to primjer pozitivne prakse približavanja umjetničkog stvaralaštva široj publici. Time edukativni materijal dobiva dodatnu dimenziju sa jasnom porukom kako su u „modeliranju“ programskog sadržaja bitni i posjetitelji: jedan od njih je i umjetnik koji se transferira u kontekst Muzeja i prezentira svoje viđenje konkretne teme koja bi bila u relaciji sa djelatnosti Prirodoslovnog muzeja.
Koji je naziv Vaše izložbe i zašto baš takav?
- Izložba „Garden“ nosi ime prema slici koju sam imala priliku izložiti 2017. godine u Dvoru Trakošćan, a koja je bila uvod u slikarski ciklus posvećen animalizmu. Iste godine, u Gradskoj galeriji Striegl, izložbom „Dnevnik“ i crtež postaje sredstvom „vježbanja“ života, analiziranja odnosa čovjek-priroda.
Koliko radova je izloženo, kojom tehnikom su stvarani?
- Slike u tehnici ulja na medijapanu, ulja na kartonu i crteža u kombiniranoj tehnici olovke i novinskog materijala na papiru prvi put su u ovom opsegu izložene u muzejskom okviru, objedinjujući višegodišnje istraživanje biljnog i životinjskog svijeta. Trideset slika i crteža u Prirodoslovnom muzeju grada Splita pokušaj su doprinosa ideji o životinjama kao sustvorenjima, poimanju organizma kao teksta i osvještavanju povezanosti naše unutarnje i vanjske prirode. Radovi su utemeljeni uglavnom na fotografijama snimljenim proteklih godina u vrtu moje rodne kuće u Bilicama.
Kako je došlo do suradnje s Prirodoslovnim muzejom?
- Kako je usložnjavanje animalizma u mom radu išlo posredstvom izložbenih prostora u knjižnicama i galerijama, muzej je došao logičnom slijedom, stoga se ovom prilikom zahvaljujem Prirodoslovnom muzeju grada Splita što je podržao ovaj svojevrsni work in progress.
Koliko je do sada samostalnih izložbi iza Vas?
- Radi se o mojoj 14. samostalnoj izložbi; nakon prošlogodišnje izložbe „In the Cities“ u Francuskoj alijansi, drago mi je što sam ponovno u Splitu. Iako se tada radilo o figurativnom slikarstvu, svi moji dosadašnji radovi zapravo čine jednu cjelinu sa svrhom približavanja Istini. Jednom će se odgovori na pitanja tražiti portretima, drugi put pejzažima…
Naš razgovor Nevena je zaključila citatom iz predgovora izložbe „Garden“:
Potragu postmodernog čovjeka za „novim kulturnim identitetom s prirodom“ (Novalić, 2003:125) neki bi ocijenili sizifovskom. Motivima krušaka, jabuka, skarabeja (kotrljana) i ostalih sustvorenja u Vrtu, naslućuje se kako „najsitniji detalji posjeduju ogromna značenja: ne postoji mogućnost bijega iz 'ukupne slike'.“(Myerson, 2002:58)